data-nosnippet>
Tužilaštvo Bosne i Hercegovine donijelo je odluku o nesprovođenju istrage po prijavi za javni govor mržnje, prijetnje i poticanje na nasilje na nacionalnoj osnovi, uz obrazloženje da sporni komentar na društvenoj mreži Instagram ne predstavlja krivično djelo.
Kako je navedeno u odluci, Tužilaštvo BiH je 12. decembra prošle godine obustavilo istragu jer, prema njihovoj ocjeni, iz prijave i pratećih spisa „očigledno proizilazi da prijavljeno djelo nije krivično djelo“, objavio je Raport.ba.
Prijava zbog prijetnji i govora mržnje
Predmet se odnosi na prijavu zaprimljenu sredinom 2025. godine putem e-maila, kojom je prijavljen korisnik Instagram profila zbog komentara objavljenog ispod objave vezane za incident u Zvorniku i „Cvijet Srebrenice“. U prijavi je navedeno da komentar sadrži prijetnje, uvrede i poticanje na nasilje na nacionalnoj osnovi.
Uz prijavu je dostavljen i „screenshot“ spornog komentara, a podnosilac je naveo da je komentar u međuvremenu izbrisan te da želi ostati anoniman.
Postupanje SIPA-e i stav Tužilaštva
Tužilaštvo BiH je, kako navode, izdalo naredbu Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA) radi provjera navoda iz krivične prijave. Nakon urgencije, zaprimljen je izvještaj SIPA-e u kojem se navodi da policijski službenici, zbog lošeg kvaliteta dostavljenih fotografija, nisu mogli ostvariti uvid u sadržaj „screenshota“, niti su pretragom Instagrama uspjeli pronaći sporni profil ili komentar, budući da je isti izbrisan.
Na osnovu toga, Tužilaštvo BiH je zaključilo da nisu ostvarena obilježja krivičnog djela iz člana 145a Krivičnog zakona BiH, koji se odnosi na javno izazivanje ili raspirivanje nacionalne, rasne ili vjerske mržnje, razdora ili netrpeljivosti.
U obrazloženju se navodi da komentar na društvenoj mreži „Instagram“ nije predstavljao „dovoljno izraženu, jasnu ni javnu radnju“, posebno imajući u vidu da je brzo izbrisan i time nije bio dostupan većem broju korisnika.
Reakcije i širi kontekst
Odluka Tužilaštva izazvala je oštre reakcije dijela javnosti i medija, koji upozoravaju na selektivnu primjenu zakona i poruku da prijetnje i govor mržnje na društvenim mrežama ostaju nekažnjeni ukoliko se naknadno uklone.
Na čelu Tužilaštvo Bosne i Hercegovine nalazi se glavni državni tužilac Milanko Kajganić, čije je Tužilaštvo i ranije donosilo slične odluke. Podsjeća se i na slučaj iz novembra prošle godine, kada je obustavljena istraga po prijavi Ćamila Durakovića zbog murala osuđenog ratnog zločinca Ratko Mladić u Banjoj Luci, uz obrazloženje da se radi o „čovjeku u uniformi“, a ne o poznatom zločincu.
Pitanje primjene zakona
Ovaj slučaj ponovo je otvorio pitanje dosljedne primjene zakona u Bosni i Hercegovini i odnosa pravosudnih institucija prema govoru mržnje i prijetnjama, posebno u digitalnom prostoru.
Kritičari upozoravaju da problem, kako navode, nije u nedostatku zakonskih rješenja, već u načinu na koji se ona primjenjuju, odnosno u procjeni kada će institucije reagovati, a kada će, uprkos teškim i uvredljivim porukama, zaključiti da nema elemenata krivičnog djela.
