data-nosnippet>
Fiskalni promet u Federaciji Bosne i Hercegovine u protekloj godini zabilježio je dramatičan pad od gotovo 325 miliona KM, što ukazuje na ozbiljne ekonomske poremećaje. Podaci Poreske uprave FBiH otkrivaju da je na dan 30. novembra 2025. godine, unatoč povećanom broju fiskalnih uređaja, promet iznosio 5,57 milijardi KM, što je za 325,3 miliona KM manje u odnosu na isti mjesec prošle godine.
Pad u većim gradovima i kantonima
Najveći pad fiskalnog prometa zabilježen je u Kantonu Sarajevo, koji je izgubio gotovo 100 miliona KM, odnosno 31 posto na godišnjem nivou. Uz Sarajevo, smanjenje prometa je zabilježeno i u drugim velikim gradovima. Tuzla je zabilježila pad od 42 miliona KM, Mostar 11 miliona KM, Visoko 15 miliona KM, Živinice 9,5 miliona KM, dok je Lukavac doživio pad od čak 45 miliona KM.
Povezivanje sa zabranom rada nedjeljom
Ekonomista Damir Bećirović ističe da je zabrana rada nedjeljom ključni faktor ovog pada. Iako su fiskalni uređaji postavljeni u većem broju, preusmjeravanje potrošnje prema susjednom RS-u, kao i inflacija i slaba kupovna moć, dodatno pogoršavaju situaciju. Bećirović navodi da je potrošnja migrirala prema trgovinama u RS-u zbog blizine granice, što je dodatno ugrozilo prihode u Federaciji.
Rast u nekim sredinama
Iako su mnogi gradovi zabilježili pad, Tešanj je postigao značajan rast fiskalnog prometa (+56 miliona KM), dok su Široki Brijeg i Zenica također zabilježili rast u manjim iznosima.
Problemi s kupovnom moći
Admir Čavalić, predsjednik Odbora za ekonomsku i finansijsku politiku u Parlamentu FBiH, naglašava da je pad fiskalnog prometa rezultat više faktora. Zabrana rada nedjeljom imala je direktan utjecaj, ali i opadanje životnog standarda, pesimizam potrošača i smanjenje zaposlenosti u FBiH od početka godine dodatno pogoršavaju stanje, upozorava Čavalić.
Moguće dugoročne posljedice
Poremećaji u potrošnji i slabija kupovna moć mogu imati dugoročne posljedice, koje će se možda još snažnije osjetiti u narednim mjesecima. Ova situacija poziva na hitnu reakciju vlasti i promjene u ekonomskim politikama kako bi se osigurala stabilnost tržišta i poboljšala potrošnja u Federaciji BiH, piše Avaz.
