data-nosnippet>
Evropska komisija bi u srijedu trebala objaviti godišnje izvještaje o napretku država kandidata za članstvo u Evropskoj uniji, zajedno s dokumentom o procesu proširenja. Prema nacrtu u koji je imao uvid Jutarnji list, ocjene za pojedine zemlje Zapadnog Balkana nisu nimalo blagonaklone.
Nacrt je još predmet rasprave unutar Komisije, pa konačni tekst može sadržavati izmjene. Za najnaprednije kandidate Brisel će ove godine predstaviti i smjernice s konkretnim rokovima za ispunjavanje preostalih obaveza.
Ko napreduje, a ko zaostaje
Među najuspješnijim kandidatima nalaze se Crna Gora, Albanija, Moldavija i Ukrajina. Znatno sporije napreduju Srbija, Bosna i Hercegovina, Sjeverna Makedonija, Kosovo, Gruzija i Turska.
Najoštrije ocjene odnose se na Srbiju, Gruziju i Tursku. Za te zemlje Komisija navodi da su u pojedinim oblastima čak nazadovale.
Srbija: nazadovanje u slobodi medija
Prema nacrtu, Srbija nije ostvarila napredak u nekoliko ključnih oblasti važnih za nastavak evropskih integracija. Komisija posebno izdvaja vladavinu prava, usklađivanje s vanjskom politikom Evropske unije i normalizaciju odnosa s Kosovom.
Negativno je ocijenjeno i stanje slobode medija, gdje se navodi da je Srbija nastavila nazadovati. Dodatne kritike odnose se na nedovoljnu odlučnost u procesuiranju ratnih zločina i na odnos prema nasljeđu ratova iz devedesetih godina.
U dokumentu se posebno spominje veličanje Ratka Mladića, kojem su, prema navodima iz nacrta, na sahrani odane državne i vojne počasti. Evropska komisija takve postupke smatra preprekom pomirenju i napretku Srbije prema članstvu u EU.
Izvještaj je pripremljen prije parlamentarnih izbora u Srbiji, održanih 25. oktobra, na kojima je poražena lista Aleksandra Vučića. Ocjene se zato odnose na djelovanje dosadašnje vlasti, a ne na buduću vladu, koja tek treba biti formirana.
Suočavanje s ratnom prošlošću
Veliki dio nacrta posvećen je pomirenju i dobrosusjedskim odnosima na Zapadnom Balkanu. Komisija upozorava da neriješena pitanja iz ratova devedesetih i dalje opterećuju odnose među državama regije i usporavaju njihov evropski put.
„Na Zapadnom Balkanu prevladavanje nasljeđa sukoba iz 1990-ih ostaje važan element evropskih integracija. Dalji napori potrebni su kako bi se rješavala bilateralna pitanja, uključujući pitanja granica, nestalih osoba, odgovornosti za ratne zločine i sukcesije nakon raspada bivše Jugoslavije“, navodi se u nacrtu.
Posebno se naglašava da pomirenje mora počivati na činjenicama i poštovanju žrtava.
Beograd i Priština: cijena zastoja
Normalizacija odnosa između Beograda i Prištine ostaje jedan od ključnih uslova za napredak Srbije i Kosova prema Evropskoj uniji. Komisija ocjenjuje da su unutrašnje političke krize u obje zemlje dodatno otežale dijalog i provedbu ranije preuzetih obaveza.
„Normalizacija nije samo zahtjev za evropski put. Ona je ključna i za sigurnost, stabilnost i ekonomski razvoj društva i šire regije. Nedostatak napretka ima ekonomsku cijenu i riskira da ostavi obje strane iza drugih u vrijeme kada je proces proširenja dobio zamah“, navodi se u dokumentu.
Poruka Brisela je jasna: ako nastave odgađati rješavanje međusobnih odnosa, Srbija i Kosovo mogli bi dodatno zaostati za državama koje brže provode reforme.
Crna Gora nadomak cilja
Za razliku od Srbije, Crna Gora je najbliža završetku pristupnog procesa. Prema procjeni Evropske komisije, Podgorica bi već do kraja ove godine mogla zatvoriti sva pregovaračka poglavlja.
Brisel već priprema nacrt pristupnog ugovora, koji će sadržavati posebne zaštitne mehanizme za slučaj nazadovanja u provedbi reformi. Među mogućim mjerama spominju se odgoda članstva i suspenzija određenih prava nakon pristupanja.
Komisija navodi da bi ovogodišnji izvještaj o napretku mogao biti posljednji za Crnu Goru u sadašnjem obliku. Nakon završetka pregovora izrađivali bi se izvještaji o monitoringu provedbe preuzetih obaveza.
BiH zaostaje, Albanija bilježi napredak
Kada je riječ o Bosni i Hercegovini, Evropska komisija upozorava da politička fragmentacija otežava funkcionisanje vlasti i provedbu reformi. Posebno se ističe potreba jačanja nezavisnosti i nepristrasnosti pravosuđa. Pozitivno se ocjenjuje usklađenost vanjske politike BiH s politikom EU.
Albanija je, s druge strane, ostvarila dobar napredak u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala. Ipak, politički sukobi, izostanak izborne reforme i dugotrajni protesti ostaju ozbiljni problemi.
Šta ovo znači za region
Godišnji izvještaji o napretku svake godine služe kao ocjena koliko su države kandidati odmakle u ispunjavanju uslova za članstvo. Ovogodišnji nacrt pokazuje da se razlike među zemljama regije produbljuju: dok jedne ulaze u završnu fazu pregovora, druge, uključujući Srbiju i BiH, sporije napreduju.
Treba imati na umu da je riječ o nacrtu o kojem se još raspravlja unutar Komisije. Konačan tekst dokumenta, koji se očekuje u srijedu, može sadržavati izmjene.
