OŠTRE PORUKE IZ REPUBLIKE SRPSKE NAKON POSJETE IRANSKOG ZVANIČNIKA SARAJEVU: Ana Trišić-Babić otvorila pitanje saradnje s Teheranom
Posjeta visokog iranskog vjerskog i političkog zvaničnika Alireze Arafija Sarajevu izazvala je oštre reakcije iz Republike Srpske i ponovo otvorila pitanje vanjskopolitičkog usmjerenja Bosne i Hercegovine. Direktorica Kancelarije za međunarodnu saradnju RS-a Ana Trišić-Babić ocijenila je da ovaj susret nije samo pitanje vjerskih i kulturnih odnosa, već da nosi i političke, sigurnosne i ustavne implikacije. Posebno je upozorila na mogućnost produbljivanja odnosa BiH s Iranom, tvrdeći da za takav pravac ne postoji saglasnost Republike Srpske.
Ko je Alireza Arafi i kakvu funkciju ima u Iranu?
U svom obraćanju Ana Trišić-Babić posebno se osvrnula na političku ulogu Alireze Arafija, naglašavajući da se ne radi samo o vjerskom dostojanstveniku, nego o osobi koja zauzima značajno mjesto u političkom sistemu Islamske Republike Iran.

Arafi je član iranskog Savjeta čuvara Ustava, jednog od najutjecajnijih državnih tijela koje nadzire usklađenost zakona s ustavnim i vjerskim principima, ali ima i važnu ulogu u procesu odobravanja kandidata za izborne funkcije.
Također je član rukovodstva Skupštine stručnjaka, institucije koja bira vrhovnog vođu Irana i ima ustavna ovlaštenja povezana s nadzorom njegovog rada.
Prema navodima iz saopćenja, Arafi je nakon smrti Alija Hamneija bio i jedan od članova privremenog rukovodstva koje je preuzelo ovlaštenja najvišeg državnog autoriteta.
Trišić-Babić je ove funkcije navela kao argument da se njegova posjeta Sarajevu ne bi trebala posmatrati isključivo kroz vjersku dimenziju.
Spomenute američke sankcije i Univerzitet Al-Mustafa
Poseban dio njenog reagovanja odnosio se na raniji Arafijev angažman na čelu Univerziteta Al-Mustafa u Iranu.
Trišić-Babić podsjetila je da su Sjedinjene Američke Države uvele sankcije ovoj instituciji zbog navoda o obavještajnim aktivnostima i regrutovanju osoba za strukture povezane s Iranskom revolucionarnom gardom.
Prema njenoj ocjeni, takva biografija zahtijeva dodatnu pažnju prilikom razgovora o mogućem proširenju političke i sigurnosne saradnje između Bosne i Hercegovine i Irana.
Ona smatra da je važno jasno utvrditi kakva se saradnja razmatra, ko je za nju nadležan i kakve bi posljedice mogla imati po međunarodni položaj države.
Upozorila i na sigurnosne optužbe iz SAD-a
U saopćenju se osvrnula i na optužnicu koju su, prema njenim navodima, američki savezni tužioci podigli 10. novembra u New Yorku. Riječ je o predmetu koji se odnosi na mrežu povezanu s iranskom Revolucionarnom gardom.
Prema navodima iz optužnice koje je prenijela, ta mreža se navodno oslanjala na međunarodne kriminalne strukture i lokalne izvršioce prilikom pripreme napada na jevrejske ustanove i druge ciljeve u Evropi. Spomenuti su i planovi za napade na američkom tlu.
Trišić-Babić navela je da je grupa povezana s tim operacijama preuzela odgovornost za 18 izvedenih ili planiranih napada, među kojima su se, prema njenim riječima, nalazile sinagoge, vozila jevrejske hitne službe i vojni objekti koje koriste američke snage.
Važno je naglasiti da se radi o navodima iz pravosudnog postupka. Optužnica sama po sebi ne znači da je krivica osoba obuhvaćenih postupkom pravosnažno utvrđena.
Podsjetila na iransko prisustvo u BiH tokom rata
Direktorica Kancelarije za međunarodnu saradnju RS-a podsjetila je i na odnose Irana s pojedinim strukturama u Bosni i Hercegovini tokom rata devedesetih godina.
U svom obraćanju navela je da je iransko vojno, obavještajno i sigurnosno prisustvo u tom periodu dokumentovano u američkim izvorima, uključujući saradnju s tadašnjim bošnjačkim strukturama.
Prema njenom tumačenju, prekid takvih veza bio je jedno od važnih poslijeratnih sigurnosnih pitanja, zbog čega smatra da eventualno približavanje Teheranu zahtijeva ozbiljnu institucionalnu raspravu.
Ovim je željela ukazati na historijski kontekst odnosa između dvije države i potrebu da se, prije eventualnih novih dogovora, razmotre političke i sigurnosne posljedice.
Ko može odlučivati o odnosima Bosne i Hercegovine s Iranom?
Jedno od ključnih pitanja koje je otvorila odnosi se na nadležnost za vođenje vanjske politike Bosne i Hercegovine.
Pozivajući se na Dejtonski ustavni poredak i mehanizme zajedničkog odlučivanja, Trišić-Babić smatra da nijedan narod, entitet ili politički centar ne može samostalno određivati strateške interese cijele države.
Postavila je pitanje ko je ovlašten da u ime BiH razgovara o približavanju Iranu, na koje oblasti bi se eventualna saradnja odnosila i postoji li konkretna institucionalna inicijativa.
Naglasila je da vanjsku politiku vode nadležne državne institucije, a ne vjerske organizacije ili neformalni politički krugovi.
„Republika Srpska nije dala saglasnost“
Najdirektniju poruku uputila je na kraju saopćenja, kada je jasno poručila da Republika Srpska ne prihvata produbljivanje političkih, sigurnosnih i strateških odnosa s Iranom bez saglasnosti za koju smatra da je potrebna.
Istovremeno je uporedila odnose koje RS razvija sa Sjedinjenim Američkim Državama i Izraelom s porukama koje, prema njenoj ocjeni, dolaze iz Sarajeva o mogućem približavanju Teheranu.
Od institucija Bosne i Hercegovine zatražila je da se izjasne postoji li inicijativa za proširenje saradnje s Iranom, ko je za nju ovlašten i koje bi oblasti obuhvatala.
Saopćenje je završila upozorenjem da Republika Srpska neće prihvatiti odluke koje bi, prema njenom stavu, bile donesene bez odgovarajuće saglasnosti i institucionalnog dogovora.
Reakcija iz RS-a tako je otvorila novo pitanje u već složenim političkim odnosima u Bosni i Hercegovini. Ostaje da se vidi hoće li se nadležne institucije oglasiti o prirodi posjete Alireze Arafija i eventualnim planovima za daljnju saradnju s Iranom.
data-nosnippet>




