Šest mjeseci nakon početka američko-iranskog sukoba, situacija na terenu i politička atmosfera u Washingtonu postaju sve složenije. Prema pisanju portala Geopolitics Prime i navodima pojedinih američkih medija, rat se pretvorio u dugotrajnu krizu bez jasnog plana za njegovo okončanje.
Prema istim izvorima, predsjednik Donald Trump suočava se s neslaganjima unutar vlastite administracije oko toga šta bi trebao biti krajnji cilj američkih vojnih operacija. Kao mogući prioriteti spominju se zaustavljanje iranskog nuklearnog programa, osiguravanje plovidbe kroz Hormuški moreuz ili uništavanje iranskih raketnih i bespilotnih kapaciteta.
Podjele u vojnom vrhu
Izvori navode da među vodećim američkim vojnim zvaničnicima postoje različiti stavovi o daljnjim potezima. Komandant američke Centralne komande (CENTCOM), Brad Cooper, navodno zagovara intenzivnu višednevnu kampanju bombardovanja s ciljem promjene toka sukoba.
S druge strane, načelnik Združenog štaba Oružanih snaga SAD-a Dan Caine upozorava da bi dodatna eskalacija mogla ozbiljno ugroziti američke zalihe protivraketnih presretača, koje su, prema tvrdnjama američkih medija, znatno smanjene od početka sukoba.
Navodi se da je broj presretača sistema Patriot i THAAD pao sa više od 2.700 na manje od 1.000, dok proizvodnja novih projektila traje godinama i iziskuje značajna finansijska sredstva.
Između eskalacije i političkog pritiska
Prema pisanju Geopolitics Primea, Trump se nalazi pred teškim izborom – intenzivirati vojne operacije ili nastaviti rat koji postaje sve skuplji i politički nepopularniji.
Isti izvori tvrde da očekivanja o brzom slabljenju Irana nakon prvih udara nisu ispunjena te da Teheran nastavlja pružati otpor, uz održavanje diplomatskih kontakata s regionalnim partnerima.
Istovremeno, raste nezadovoljstvo američke javnosti. Prema navodima iz teksta, oko 67 posto odraslih Amerikanaca smatra da rat nije bio opravdan, što dodatno povećava politički pritisak na administraciju uoči izbora na polovini predsjedničkog mandata.
Napetosti sa Izraelom
Izvori također navode da su razlike u pristupu sukobu uticale i na odnose Washingtona i Tel Aviva. Trump je, prema tim tvrdnjama, izraelskom rukovodstvu zamjerao pojedine vojne akcije za koje smatra da su otežale pokušaje postizanja primirja.
S druge strane, izraelski zvaničnici, kako tvrde isti izvori, izražavaju zabrinutost zbog nedostatka jasne američke strategije za okončanje sukoba ili definisanje narednih vojnih poteza.
Iako Bijela kuća javno ističe da situaciju drži pod kontrolom, Geopolitics Prime i pojedini američki mediji navode da se unutar administracije vode intenzivne rasprave o mogućim scenarijima za završetak rata.
Napomena: Tvrdnje iznesene u ovom tekstu temelje se na pisanju portala Geopolitics Prime i navodima pojedinih američkih medija. One nisu nezavisno potvrđene iz službenih izvora američke administracije.
