Kupovina nekretnine u Evropi sve je veći izazov za građane, a razlike među gradovima su ogromne. Dok je u pojedinim sredinama moguće kupiti stan uz razuman odnos cijene i primanja, u drugima je vlasništvo nad nekretninom postalo gotovo nedostižno za prosječnog građanina.
Najnovija analiza pristupačnosti nekretnina u evropskim gradovima bazirana je na omjeru cijene nekretnina i prihoda (Price-to-Income Ratio). Ovaj pokazatelj pokazuje koliko je godina prosječne plate potrebno da bi se kupila nekretnina.
Što je broj veći – nekretnine su manje pristupačne.
Što je broj manji – kupovina stana je realnija za lokalno stanovništvo.
Gradovi u kojima je kupovina stana najteža
Na vrhu liste najmanje pristupačnih gradova nalazi se Rijeka, gdje je za kupovinu nekretnine potrebno čak 22,1 godišnjih primanja. Razlog su snažna turistička potražnja i interes stranih kupaca, dok plate ne prate rast cijena.
Slijedi Innsbruck (22,0), popularna skijaška destinacija u Austriji, gdje ograničen prostor i visoka potražnja guraju cijene daleko iznad lokalnih mogućnosti.
Među gradovima s izrazito nepovoljnom situacijom su i Lisabon, koji je postao magnet za digitalne nomade i investitore, zatim London, gdje su nekretnine luksuz čak i za one s iznadprosječnim primanjima, kao i Prag, Pariz i Minhen, gradovi u kojima cijene nekretnina godinama rastu brže od plata.
Na ovoj listi nalazi se i Sarajevo, s omjerom od 15,6, što ga svrstava među gradove u kojima je kupovina stana za prosječnog građanina izuzetno teška. Rast cijena, uz stagnaciju primanja i sve veću potražnju, dodatno opterećuju tržište.
Gradovi gdje je stan ipak dostižan
S druge strane, najpristupačnijim evropskim gradom pokazao se Aberdeen u Velikoj Britaniji, gdje je nakon pada naftne industrije došlo do smirivanja cijena nekretnina.
Slijede Aalborg u Danskoj i Essen u Njemačkoj, gradovi u kojima su plate i cijene stanova u znatno uravnoteženijem odnosu. Među pristupačnijim sredinama su i Malmö, Lille, Bergen i Valencia, gdje visina primanja ipak omogućava realnu kupovinu nekretnine bez višedecenijskog zaduženja.
Ogledalo evropske stambene krize
Ovi podaci jasno pokazuju dubinu stambene krize u velikom dijelu Evrope. Turizam, strani kapital, ograničena gradnja i spor rast plata učinili su da vlasništvo nad stanom u mnogim gradovima postane privilegija, a ne standard.
Pitanje pristupačnog stanovanja tako postaje jedno od ključnih socioekonomskih pitanja s kojima će se evropski gradovi morati ozbiljno suočiti u godinama koje dolaze.
