PRVI POTEZ DARIJANE FILIPOVIĆ NAKON ULASKA U PREDSJEDNIŠTVO BiH: Otišla u Grude i poslala poruku koja je otvorila burnu raspravu!
Samo dva dana nakon preuzimanja dužnosti članice Predsjedništva Bosne i Hercegovine, Darijana Filipović povukla je potez koji je izazvao brojne reakcije u javnosti. Pojavila se na obilježavanju 35. godišnjice osnivanja Hrvatske zajednice Herceg-Bosne u Grudama, a njena poruka o političkoj historiji Hrvata u BiH ponovo je otvorila osjetljivu temu ratnog naslijeđa i pravosnažnih presuda Haškog tribunala. Posebnu pažnju privukla je činjenica da je riječ o njenom prvom značajnijem javnom nastupu nakon ulaska u najvišu državnu instituciju.
Poruka iz Gruda odmah privukla pažnju
Darijana Filipović prisustvovala je svečanoj sjednici Općinskog vijeća Grude, organizovanoj povodom Dana općine i 35. godišnjice osnivanja Hrvatske zajednice Herceg-Bosne.

Nakon događaja oglasila se na društvenoj mreži X, gdje je objavila poruku koja je izazvala brojne komentare:
„Prije 35 godina u Grudama je započelo važno poglavlje političke povijesti Hrvata u Bosni i Hercegovini. Poglavlje bez kojega nas ovdje danas ne bi bilo.“
U nastavku je navela da je tokom obilježavanja govorila o očuvanju identiteta, ravnopravnosti i stvaranju novih prilika za sve stanovnike Bosne i Hercegovine.
Njeno prisustvo i izrečene poruke dobili su dodatnu političku težinu zbog činjenice da je tek nekoliko dana ranije zvanično preuzela funkciju članice Predsjedništva BiH.
Polaganje vijenaca i obilježavanje godišnjice
Prema izvještaju Federalne novinske agencije, svečanoj sjednici Općinskog vijeća prethodilo je polaganje vijenaca na grob Mate Bobana, prvog predsjednika Hrvatske zajednice Herceg-Bosne, kao i kod spomenika hrvatskim braniteljima u Grudama.
Obilježavanje je organizovano povodom 35 godina od osnivanja Hrvatske zajednice Herceg-Bosne, političke strukture čije je naslijeđe i danas predmet različitih tumačenja i političkih rasprava.
Za jedne je taj period važan dio političke historije Hrvata u BiH, dok se u javnim i pravnim raspravama posebno naglašavaju događaji iz rata i odgovornost tadašnjih političkih i vojnih rukovodilaca.
Upravo zbog takvog historijskog konteksta, prisustvo nove članice Predsjedništva BiH izazvalo je posebnu pažnju.
Šta su utvrdile pravosnažne presude Haškog tribunala?
Jedan od razloga zbog kojih je ovaj događaj izazvao reakcije jesu pravosnažne presude Međunarodnog krivičnog tribunala za bivšu Jugoslaviju u predmetu „Prlić i drugi“.
Žalbeno vijeće Haškog tribunala 29. novembra 2017. godine potvrdilo je presude šestorici visokih funkcionera Herceg-Bosne i Hrvatskog vijeća obrane.
Riječ je o sljedećim osobama:
Jadranko Prlić osuđen je na 25 godina zatvora, Bruno Stojić na 20, Slobodan Praljak na 20, Milivoj Petković na 20, Valentin Ćorić na 16, a Berislav Pušić na 10 godina zatvora.
Ukupne kazne iznosile su 111 godina zatvora.
Presudama su potvrđene njihove odgovornosti za zločine protiv čovječnosti, kršenja zakona i običaja ratovanja te teške povrede Ženevskih konvencija. Među zločinima obuhvaćenim postupkom bili su progoni, deportacije, ubistva, nezakonita zatočenja, prisilni rad i nečovječno postupanje.
Sudski utvrđen udruženi zločinački poduhvat
Posebno značajan dio presude odnosi se na zaključak Žalbenog vijeća o postojanju udruženog zločinačkog poduhvata.
Sud je utvrdio da je cilj tog poduhvata bio stvaranje hrvatskog entiteta u Bosni i Hercegovini, uz namjeru etničkog čišćenja muslimanskog stanovništva s teritorija koji su bili predmet postupka.
Važno je pritom razlikovati datum osnivanja Hrvatske zajednice Herceg-Bosne, 18. novembar 1991. godine, od perioda za koji je presudom utvrđeno postojanje udruženog zločinačkog poduhvata. Sud je učešće optuženih u tom poduhvatu utvrdio od sredine januara 1993. godine, dok je Berislav Pušić pristupio u aprilu iste godine.
Ove činjenice predstavljaju važan dio pravnog i historijskog konteksta u kojem se danas obilježava godišnjica Herceg-Bosne.
Reakcije i politička pitanja koja ostaju otvorena
Pojedini mediji kritikovali su odlazak Darijane Filipović na obilježavanje, ukazujući na činjenicu da su najviši funkcioneri Herceg-Bosne i HVO-a pravosnažno osuđeni za teške ratne zločine.
S druge strane, Filipović je svoj nastup predstavila kroz pitanja identiteta, ravnopravnosti i političke historije hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini.
Njena posjeta Grudama tako je postala povod za širu raspravu o tome kako javni funkcioneri danas govore o ratnom naslijeđu i na koji način se odnositi prema historijskim događajima koji i dalje izazivaju duboke podjele.
Važno je naglasiti da se pravosnažne presude odnose na individualnu odgovornost konkretnih osoba, a ne na kolektivnu krivicu bilo kojeg naroda.
Prvi dani mandata već obilježeni političkom raspravom
Darijana Filipović zvanično je preuzela dužnost članice Predsjedništva BiH 16. novembra 2026. godine, zajedno s Denisom Bećirovićem i Željkom Cvijanović.
U svom inauguracijskom obraćanju govorila je o ravnopravnosti, poštovanju različitosti i potrebi da Bosna i Hercegovina bude zemlja u kojoj se nijedan narod ne osjeća manje vrijednim.
Samo dva dana kasnije, njeno prisustvo obilježavanju godišnjice Herceg-Bosne otvorilo je novu političku raspravu.
Ostaje da se vidi hoće li se Filipović dodatno oglašavati o pitanjima ratnog naslijeđa i pravosnažnih presuda, posebno imajući u vidu odgovornost koju nosi funkcija članice Predsjedništva BiH.
data-nosnippet>




