Građani Bosne i Hercegovine, a posebno penzioneri, 2026. godinu dočekuju u sve težim ekonomskim uslovima. Dok prosječna penzija iznosi oko 600 do 700 KM, sindikalna potrošačka korpa već duže vrijeme prelazi 3.000 KM, čime je jaz između prihoda i osnovnih životnih troškova postao gotovo nepremostiv.
Za većinu penzionera penzija je dovoljna tek za režije, osnovnu hranu i lijekove. Mnogi priznaju da novac potroše u prvih deset do petnaest dana u mjesecu, nakon čega su primorani tražiti pomoć od djece, rodbine ili se dodatno zaduživati. Oni koji nemaju takvu podršku snalaze se kako znaju – odriču se grijanja, mesa, pa čak i redovne terapije.
Iako vlasti povremeno povećavaju penzije, penzioneri ističu da su ta povećanja simbolična i da ih inflacija i stalna poskupljenja “pojedu” već u prvom mjesecu. Realni troškovi života rastu mnogo brže od primanja, što ovu populaciju čini jednom od najugroženijih u društvu.
Hrana nikad skuplja, osnovne namirnice postale luksuz
Rast cijena hrane dodatno pogoršava situaciju. U mnogim gradovima hljeb košta od 2,5 do 3 KM, litar mlijeka dostiže 3 KM, dok su meso, ulje i povrće za sve veći broj građana postali luksuz. Građani priznaju da kupuju manje, biraju najjeftinije proizvode i sve češće čekaju akcije i sniženja.
Posebno su pogođene porodice s djecom, kojima se troškovi hrane udvostručuju. I dok se na svjetskom tržištu povremeno bilježe korekcije cijena naniže, taj trend u Bosni i Hercegovini rijetko stiže do trgovačkih polica.
Poskupljenja energenata dodatno pritišću građane
Najavljena poskupljenja električne energije, vode i drugih komunalnih usluga dodatno će opteretiti kućne budžete. Stručnjaci upozoravaju da se troškovi energije neminovno prelijevaju na cijene hrane i usluga, čime se zatvara krug stalnih poskupljenja koje na kraju plaćaju isključivo građani.
Globalni faktori poput klimatskih promjena, ratova i poremećaja u lancima snabdijevanja također utiču na rast cijena, ali ekonomisti ističu da ključni problem u BiH nije samo skupa hrana – već to što plate i penzije ne rastu istim tempom.
Bez sistemskih rješenja nema izlaza
Stručnjaci upozoravaju da bez ozbiljnih ekonomskih reformi, jačanja domaće proizvodnje i stvarne kontrole tržišta, standard građana će nastaviti padati. Nominalna povećanja plata i penzija bez rasta realne kupovne moći ne donose stvarno olakšanje.
Za mnoge građane pitanje više nije kvalitet života, već golo preživljavanje. Ako se trendovi nastave, 2026. godina mogla bi biti još teža za one koji već sada jedva spajaju kraj s krajem.




