Weissach, malo mjesto nadomak Stuttgarta, koje je godinama slovilo za simbol bogatstva zahvaljujući prisustvu Porschea, danas je primjer duboke finansijske krize s kojom se suočavaju njemački gradovi i općine. Pad prihoda, eksplozija socijalnih troškova i gotovo prazni budžeti postali su nova realnost lokalnih zajednica širom Njemačke, piše Dnevno.hr, pozivajući se na izvještaje Deutsche Wellea.
Nije prošlo mnogo vremena otkako je Weissach, općina s oko 7.700 stanovnika, bila najbogatija u zemlji. Upravo se tu nalazi razvojni centar Porsche, a zahvaljujući milijardama dobiti ovog automobilskog giganta, u općinski budžet su se slijevale ogromne sume poreza. Prema podacima iz 2009. godine, prihodi po glavi stanovnika iznosili su čak 20.000 eura.
Općina je tada nudila izdašne poticaje: porodice su za svako dijete dobijale 10.000 eura građevinskog dodatka, izgrađena je moderna četverospratna biblioteka, kupljen koncertni klavir vrijedan 100.000 eura, a subvencionisani su i privatni časovi muzike. Tadašnja gradonačelnica Ursula Kreutel tvrdila je da je veći dio novca ostavljen kao rezerva za „loša vremena“.
Automobilska industrija u slobodnom padu
Ta „loša vremena“ u međuvremenu su stigla. Njemačka automobilska industrija suočava se s najtežom krizom u svojoj historiji. Samo kod Porschea dobit je tokom 2025. godine pala za oko 96 posto, dok slične probleme bilježe i druge industrijske grane. Posljedica je drastičan pad prihoda od poreza na dobit preduzeća, od kojih lokalne zajednice u velikoj mjeri zavise.
Čak ni nekada bogate općine danas više ne mogu pokriti osnovne rashode.
– Finansije općina nalaze se u dramatičnom silaznom vrtlogu. To više nije zabrinjavajuće, nije ni katastrofalno – to je pogubno – upozorava Ralf Spiegler, predsjednik Njemački savez gradova i općina (DStGB) i gradonačelnik Nieder-Olma.
Socijalni troškovi gutaju budžete
U federalno uređenoj Njemačkoj općine nose najveći teret svakodnevnog funkcionisanja društva – od odvoza otpada, vodosnabdijevanja, škola i vrtića, do vatrogasnih službi, kulture i većine socijalnih davanja.
Prema podacima Saveznog zavoda za statistiku, gradovi i općine su 2024. godine imali rashode od oko 400 milijardi eura, dok se za 2025. očekuju još veći izdaci zbog rasta troškova energenata i plata zaposlenih. Ipak, najveći problem predstavljaju socijalna davanja.
– Govorimo o gotovo utrostručenju troškova u posljednjih 20 godina, bez ozbiljnog finansijskog pokrića – ističe Spiegler.
Troškovi za brigu o djeci i mladima, pomoć za njegu i integraciju osoba s invaliditetom iznosili su 2007. godine oko 38 milijardi eura, dok se za 2027. procjenjuje da će premašiti 102 milijarde eura.
Poseban izazov predstavlja i integracija izbjeglica s pravom boravka – škole, jezični i integracijski kursevi, službe za zapošljavanje i uprave za strance rade na granici izdržljivosti.
Nedostaje gotovo 220 milijardi eura
Finansijski manjak u lokalnim budžetima raste iz godine u godinu. Dok je 2023. nedostajalo oko 7,5 milijardi eura, 2024. taj iznos je narastao na 24 milijarde, a za 2025. se procjenjuje da će premašiti 30 milijardi eura.
– Lokalni porezi već su podignuti do granice izdržljivosti. Štedi se na svim stranama – projekti se obustavljaju, a finansiranje kulture i udruženja je zamrznuto – navodi Spiegler.
Procjenjuje se da je za obnovu škola, vrtića, mostova, cesta, sportskih objekata i upravnih zgrada potrebno čak 218 milijardi eura. Najveći deficit bilježi se u sektoru obrazovanja i putne infrastrukture.
Zbog zabrane dugoročnog zaduživanja za tekuće troškove, općine su prisiljene uzimati kratkoročne i skupe kredite.
– To je kao da gorivo za automobil plaćate minusom na računu. Situacija je dugoročno neodrživa – upozorava Spiegler.
Politička obećanja, ali malo nade
Savezni kancelar Friedrich Merz poručio je da „općinama mora biti pružena pomoć“, dok je ministar finansija Lars Klingbeil najavio infrastrukturni paket vrijedan 500 milijardi eura, od čega bi oko 60 milijardi bilo namijenjeno lokalnim zajednicama.
Ipak, iz Njemačkog saveza gradova i općina upozoravaju da to neće biti dovoljno.
– Zahvalni smo na tome, ali to može biti samo početak – zaključuje Spiegler.
Njemačke općine, nekada sinonim stabilnosti i uređenosti, danas su, prema upozorenjima njihovih čelnika, na ivici finansijskog sloma, s ozbiljnim posljedicama po lokalnu demokratiju i ekonomsku konkurentnost zemlje.
