Zabrana u Ljubljani izazvala kontroverze: Prosvjednici i medijski pritisak
Gradska vijeća u nekoliko evropskih gradova, uključujući Ljubljanu, Sinj, Dubrovnik i Osijek, u posljednjim su tjednima donijela odluke o zabrani nastupa romskih uličnih pjevača. U Ljubljani je to bilo zbog “spontanih nastupa s glazbenim instrumentima”, posebno trubača koji su izvodili balkansku glazbu, uključujući i pjesmu “Đurđevdan”. Mnogi su smatrali da ta glazba nije prikladna za božićnu atmosferu Adventa, piše Marcel Holjevac za portal dnevno.hr.
Ljubljana je od 22. prosinca uvela zabranu, što je izazvalo podijeljena mišljenja među građanima. Iako su mediji izvještavali da je zabrana izazvala negodovanje određenih građana, brojni komentari, uključujući one na portalu Index, pokazali su da je većina građana podržala tu odluku.
Sinj i Dubrovnik slijede Ljubljanu
Nakon zabrane u Ljubljani, grad Sinj i Dubrovnik također su donijeli odluku o zabrani nastupa romskih orkestara bez radnih dozvola. No, dok je u Ljubljani i Zagrebu takva zabrana naišla na podršku, u Sinju su se čuli negativni komentari, a gradonačelnik Bulj bio je optužen za “neprigodan potez”.
Za razliku od Ljubljane, Sinj i Dubrovnik su uvele ovu zabranu s naglaskom na poštivanje zakona i radnih dozvola, čime se pokazuje da zakon mora biti na prvom mjestu, ali i da se ne može dopustiti nepoštivanje kulturnih normi i komercijalnih interesa u kontekstu Adventa.
Holjevac o identitetu i kulturnim normama
U svjetlu tih zabrana, političar Holjevac je komentirao da su ovi potezi potrebni, ali se upitao zašto je isti pristup teško primijeniti u drugim gradovima, poput Zagreba. On je istaknuo kako se “ne može tolerirati” da se izvanjski kulturni utjecaji koriste za komercijalne svrhe, a da se pritom ne poštuje kulturni identitet gradova.
“Zabraniti izvođenje ‘Đurđevdana’ na Adventu u Zagrebu ili Ljubljani nije samo pitanje poštovanja zakona, već i kulturnih normi. Moramo odlučiti što želimo biti i koje vrijednosti želimo promicati”, zaključio je Holjevac.
Pitanje kulture, radnih dozvola i identiteta
Dok su neki kritizirali Holjevcove stavove, mnogi su ga podržali, jer je i u Hrvatskoj i Sloveniji, kao i drugim europskim gradovima, prisutno pitanje što se smatra prihvatljivom glazbom i kulturnim nastupom na javnim prostorima. Iako su razlike u stavu prema ovoj temi evidentne, Holjevac ističe da se mora poštovati tradicija i identitet, ali i prava svih izvođača, pod uvjetom da posluju legalno.
Zastoj u političkom prostoru: Gdje se smjer politike susreće s glazbenim izrazima?
Pitanje da li političari smiju utjecati na glazbene nastupe i izabrati tko može, a tko ne, izvoditi glazbu na javnim manifestacijama, ostaje otvoreno i tema budućih političkih rasprava. Prema Holjevcima, trebalo bi postojati jasno pravilo u kojem je moguće i dalje razvijati i njegovat različite kulturne i glazbene izraze, ali samo u okviru zakonitih normi.
