data-nosnippet>
Samo sedmicu dana prije početka Eurosonga, pjesma hrvatskih predstavnica, grupe Lelek, izazvala je neočekivanu međunarodnu kontroverzu.
Grupa Lelek, koju čine Inka Večerina Perušić, Lara Brtan, Marina Ramljak, Korina Olivia Rogić i Judita Štorga, pobijedila je na Dori s pjesmom “Andromeda”, s kojom će predstavljati Hrvatsku na Eurosongu u Beču.
Iako Turska ne učestvuje na ovom takmičenju, posljednjih dana upravo iz te zemlje dolaze najglasnije reakcije na hrvatski nastup.
Kritike iz Turske zbog tematike pjesme
Prema pisanju stranih medija i objavama na društvenim mrežama, kritike su usmjerene na tematiku pjesme koja se bavi historijskim iskustvima žena na Balkanu tokom Osmanskog perioda.
U objavama se navodi da pjesma govori o ženama koje su, prema interpretaciji autorica, bile izložene nasilju, otmicama i prisilnim promjenama identiteta.
Dodatne reakcije izazvao je i scenski nastup u kojem članice benda nose tetovaže na licu, što simbolizira drevnu praksu zaštite od ropstva i prisilne konverzije.
Turski mediji tvrde da takva poruka ne bi trebala imati mjesto na Eurosongu, naglašavajući da muzičko takmičenje ne bi trebalo nositi političke ili historijske poruke.
O čemu govori pjesma „Andromeda“?
Pjesma “Andromeda” zamišljena je kao emotivna posveta ženskoj izdržljivosti, kolektivnom pamćenju i identitetu koji se prenosi kroz generacije.
Članice grupe ističu da su inspiraciju pronašle u ženama katoličke vjere iz Bosne i Hercegovine tokom Osmanskog perioda.
Prema njihovim riječima, te žene su koristile posebne znakove i tetovaže kako bi se zaštitile od nasilja i prisilnih brakova.
Šta je sicanje i zašto je važno?
Motivi koji se pojavljuju u nastupu inspirisani su tradicionalnim običajem poznatim kao sicanje ili bocanje – oblikom tetoviranja koji je bio prisutan među katoličkim ženama u Bosni i Hercegovini.
Ova praksa razvila se tokom osmanske vladavine (1463–1878), a tetovaže su imale zaštitnu i identitetsku funkciju.
Najčešće su se tetovirali:
Zapešća, šake i prsti, podlaktice i ponekad čelo i prsa.
Motivi su uključivali krstove, geometrijske oblike i simbole iz narodne tradicije, a obred tetoviranja često se prenosio s generacije na generaciju.
Podijeljene reakcije u medijima
Turski mediji različito tumače pjesmu.
Dok jedni smatraju da ona prikazuje Osmansko carstvo u negativnom svjetlu, drugi naglašavaju da u tekstu nema direktnog spominjanja Osmanlija, već da je riječ o umjetničkoj interpretaciji tema poput:
Slobode, identiteta, traume i historijskog sjećanja.
Zbog toga dio komentatora smatra da je kontroverza rezultat različitih tumačenja, a ne konkretne političke poruke.
Nastup ipak potvrđen
Uprkos kritikama, nastup grupe Lelek na Eurosongu u Beču je potvrđen i zakazan za 12. maj.
Ostaje da se vidi hoće li ova polemika utjecati na percepciju pjesme među publikom ili će dodatno povećati interes za hrvatski nastup na jednom od najvećih muzičkih takmičenja u Evropi.
