Reisu-l-ulema Husein ef. Kavazović podsjetio je vjernike da je zekat temeljna obaveza muslimana i jedan od ključnih mehanizama brige o zajednici. Istakao je da obaveza nastaje kada imetak pređe osnovne potrebe čovjeka, te naglasio razliku između onoga što ljudi često zovu “milostinja” i onoga što zekat zapravo jeste.
„Za nas zekat nije milostinja niti davanje iz sažaljenja, već dužnost – svjesno izdvajanje od onoga što imamo i što volimo“, poručio je Kavazović.
Ova poruka je važna jer mnogi zekat doživljavaju kao dobrovoljnu humanost. Međutim, zekat je, prema učenju islama, propisani ibadet koji ima prag obaveznosti (nisab), jasno određene kategorije korisnika i preciznu svrhu: jačanje zajednice i zaštitu onih koji su najugroženiji.
Brza definicija: šta je zekat, a šta nije?
Zekat: obavezno izdvajanje iz imetka kada se ispune uslovi.
Sadaka: dobrovoljno davanje kada želiš i koliko želiš.
Sadekatu-l-fitr: posebna obaveza vezana za kraj ramazana (ne miješati sa zekatom).
Reis je dodatno naglasio moralnu poruku zekata: čovjek nije apsolutni vlasnik, već upravitelj imetka; dobra pripadaju Bogu, a dio pripada zajednici i onima kojima je pomoć potrebna.
Ko mora dati zekat: prag obaveznosti (nisab)
Da bi zekat postao obavezan, osoba mora imati imetak koji prelazi prag (nisab) i taj imetak mora biti “višak” u odnosu na osnovne potrebe. U domaćoj praksi, vrijednost nisaba se utvrđuje na nivou Rijaseta Islamske zajednice, a nisab se vezuje za vrijednost zlata/srebra i služi kao mjera i za novac, vrijednosne papire i trgovačku robu.
Ovo je posebno korisno jer ljudi često pitaju: “Koji je tačno nisab?” Odgovor u praksi glasi: prati se zvanično utvrđena vrijednost nisaba za tu godinu, a ne “procjene s društvenih mreža”.
Kako se računa: 2,5% i jednostavna formula
Najčešći obračun za novac i trgovačku robu je 2,5%. To znači:
Zekat = (imetak koji podliježe zekatu) × 0,025
Primjer: ako imaš 12.000 KM štednje/novca koji podliježe zekatu → zekat je 300 KM.
Kome ide zekat: osam kur’anskih kategorija
Kur’an jasno navodi osam kategorija korisnika zekata (Et-Tevba 9:60). U domaćim objašnjenjima se navodi da zekat pripada siromasima, nevoljnicima, onima koji ga sakupljaju, onima čija srca treba pridobiti, za otkup iz ropstva, prezaduženima, “na Allahovom putu” i putniku-namjerniku.
To znači da zekat nije “opća donacija za sve”. Zato je važno imati osnovno znanje ili konsultovati pouzdane izvore da se izbjegne pogrešna raspodjela.
Česte greške (i kako da ih izbjegneš)
Miješanje zekata i sadake — sadaka je dobrovoljna, zekat je obavezan.
Davanje bez provjere korisnika — zekat ima kategorije; nije svaka potreba automatski “zekat”.
Računanje nisaba po “neprovjerenim” vrijednostima — prati se zvanično utvrđeni nisab.
Odlaganje bez razloga — ako je obaveza nastupila, ne pretvarati to u “kad budem mogao”.
Zekat kao osjećaj krivnje — reisova poruka je suprotna: to je svjesna dužnost, ne davanje iz sažaljenja.
Institucionalno prikupljanje: zašto se o tome stalno raspravlja?
U bosanskohercegovačkom kontekstu često se ističe da organizovano, institucionalno prikupljanje zekata ima utemeljenje u islamskoj tradiciji i kur’anskom tekstu “Uzmi od dobara njihovih zekat…” (Et-Tevba 9:103), te da institucionalni okvir omogućava sistemsku raspodjelu i dugoročne projekte.
Reis Kavazović je poručio da zekat nije milostinja nego obaveza, čime vraća temu na suštinu: zekat je ibadet, odgovornost i sistem brige o zajednici, a ne “donacija kad se sjetimo”.
