data-nosnippet>
Na hitnim sjednicama Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine pokušalo se pronaći rješenje za privremeno otvaranje novog prijelaza, ali saglasnosti nije bilo
U samo nekoliko sati ime Zijada Krnjića ponovo je postalo jedna od glavnih političkih tema u Bosni i Hercegovini. Član Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine iz Federacije Bosne i Hercegovine našao se u centru velike političke i medijske bure nakon što nije podržao usvajanje pravilnika potrebnog za otvaranje novog graničnog prijelaza Gradiška.
Sve se dogodilo u trenutku kada je došlo do urušavanja dijela starog mosta na graničnom prijelazu Gradiška, zbog čega je potpuno obustavljen saobraćaj i nastao haos na granici između Bosne i Hercegovine i Hrvatske.
Snažni pritisci
Uslijedili su snažni pritisci da se novi prijelaz hitno stavi u funkciju. Reagovali su gotovo svi — od prijevozničkih kompanija do privrednih organizacija.
Konzorcij Logistika Bosne i Hercegovine upozorio je da je transportni sektor doveden „do granice održivosti“, navodeći da su godinama upozoravali na potpuni kolaps sistema i blokadu robnih tokova.
„Blokirani robni tokovi, nefunkcionalni granični kapaciteti, povećani troškovi transporta i čekanja direktno ugrožavaju ekonomiju Bosne i Hercegovine“, poručili su iz Konzorcija.
Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine također je alarmirala institucije i zatražila hitno stavljanje u funkciju novog graničnog prijelaza Gradiška, upozoravajući da preko tog prijelaza ide više od 90 posto izvoza robe koja podliježe fitosanitarnoj kontroli.
„Svako otežavanje izvoza direktno prijeti kontinuitetu isporuka, ugovorima i konkurentnosti domaćih kompanija“, upozorili su iz Komore.
Na hitnim sjednicama Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine pokušalo se pronaći rješenje za privremeno otvaranje novog prijelaza, ali saglasnosti nije bilo. Upravo tu u fokus dolazi Zijad Krnjić.
Dok ga političari iz Republike Srpske optužuju da blokira otvaranje prijelaza i „kažnjava građane“, dio javnosti u Federaciji Bosne i Hercegovine počeo ga je predstavljati kao čovjeka koji je prvi odbio da popusti kada je riječ o raspodjeli novca od PDV-a.
Krnjić je svoj glas uslovio zahtjevom da se prvo riješi pitanje novih koeficijenata za raspodjelu prihoda od PDV-a između entiteta.
Prema važećim zakonskim pravilima, koeficijenti raspodjele trebali bi se usklađivati kvartalno, ali novi obračuni nisu usvojeni više od dvije godine.
U Federaciji Bosne i Hercegovine već dugo postoji tvrdnja da Republika Srpska kroz postojeći sistem dobija više novca nego što joj pripada, dok iz Republike Srpske odbijaju prihvatiti nove koeficijente.
Zbog toga je cijela priča o jednom graničnom prijelazu praktično prerasla u politički sukob oko miliona maraka.
Uvrede ministra Amidžića
Najžešći napad na Krnjića stigao je od ministra finansija Bosne i Hercegovine Srđana Amidžića, koji je nakon sjednice Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine održao konferenciju za medije punu spornih i uvredljivih izjava.
Amidžić je Krnjića nazivao „muslimanom koji mrzi Srbe“, tvrdio da je riječ o čovjeku „zadojenom mržnjom“, govorio da „Bosna i Hercegovina ne može postojati“ te čak izjavio kako bi Krnjić „stavljao žute zvijezde Srbima“.
Takve izjave izazvale su burne reakcije u javnosti, ali su istovremeno dodatno povećale interes za Krnjića, koji je od relativno nepoznatog člana Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine preko noći postao simbol političkog sukoba između Sarajeva i Banje Luke.
Jedni ga danas vide kao glavnog krivca za blokadu graničnog prijelaza Gradiška i haos na granici, dok ga drugi predstavljaju kao čovjeka koji je odbio pristati na, kako tvrde, višegodišnje finansijsko oštećivanje Federacije Bosne i Hercegovine.
