data-nosnippet>
Nakon događaja u Čapljini i uklanjanja zastava Bosne i Hercegovine, među građanima se sve češće postavlja pitanje: čemu služi federalni ministar unutrašnjih poslova ako ne može narediti policiji u jednom kantonu kako da postupa?
Na prvi pogled mnogima se čini logičnim da federalni ministar policije ima potpunu kontrolu nad svim policijskim strukturama u Federaciji BiH. Međutim, ustavno uređenje Federacije funkcioniše drugačije.
Federacija Bosne i Hercegovine podijeljena je na deset kantona, a svaki od njih ima vlastito ministarstvo unutrašnjih poslova, vlastitu policijsku strukturu i policijskog komesara. Zbog toga federalni ministar unutrašnjih poslova nema zakonsku mogućnost da direktno naređuje kantonalnoj policiji kako da postupa u pojedinačnim slučajevima, niti može samostalno smjenjivati rukovodioce kantonalnih policijskih agencija.
Drugim riječima, policija u Hercegovačko-neretvanskom kantonu ne nalazi se pod direktnom komandom federalnog ministra, već djeluje u okviru svojih kantonalnih nadležnosti i zakonskih ovlaštenja.
Takav model razlikuje se od sistema koji postoji u pojedinim evropskim državama. U Srbiji djeluje jedinstveni državni MUP, dok su u Hrvatskoj policijske uprave organizovane unutar centralizovanog sistema Ministarstva unutrašnjih poslova. U Francuskoj je uticaj državnog ministra na rad policijskih struktura još izraženiji.
Upravo zbog toga se nakon svakog spornog slučaja u nekom kantonu otvara rasprava o tome da li sadašnji model u Federaciji BiH omogućava dovoljno brzo, efikasno i jedinstveno djelovanje institucija ili je potrebna drugačija organizacija policijskog sistema.
Bez obzira na političke stavove, činjenica je da federalni ministar unutrašnjih poslova nema ovlaštenja koja mnogi građani često pretpostavljaju da posjeduje, što je posljedica specifičnog ustavnog i administrativnog uređenja Federacije Bosne i Hercegovine.
