data-nosnippet>
Vlada Republike Hrvatske uputila je u parlamentarnu proceduru izmjene Zakona o strancima koje donose značajne promjene u načinu zapošljavanja i boravka državljana trećih zemalja.
Najvažnija novina odnosi se na obavezno učenje hrvatskog jezika i polaganje ispita na nivou A1.1, što će biti uslov za produženje radne dozvole nakon prve godine boravka u zemlji.
Iako se očekuje da radnici iz Bosne i Hercegovine i Srbije, zbog sličnosti jezika, neće imati većih poteškoća s ispitom, i oni će zakonski morati ispuniti ovu obavezu. Izmjene zakona usklađene su s evropskim direktivama i Paktom o azilu, a cilj im je pojačana kontrola granica uz istovremenu zaštitu osnovnih prava stranih radnika.
Novi zakonski okvir nastoji odgovoriti na potrebe tržišta rada, ali i uvesti više reda među poslodavce. Kompanije koje krše propise bit će stavljene na tzv. crne liste i na godinu dana izgubiti pravo zapošljavanja stranaca.
Također se pooštravaju finansijski kriteriji, pravne osobe moraju dokazati godišnji prihod od najmanje 100.000 eura (195.570 KM), a fizičke 40.000 eura (78.230 KM), uz uslov da najmanje deset posto zaposlenih budu domaći radnici zaposleni na puno radno vrijeme.
S druge strane, stranim radnicima olakšava se promjena poslodavca nakon šest mjeseci rada bez potrebe za izdavanjem nove dozvole, što bi trebalo povećati njihovu mobilnost i smanjiti rizik od zloupotreba. Ipak, radnici u deficitarnim zanimanjima bit će vezani za policijske uprave u kojima je takav kadar zaista potreban.
Obaveza prijave prestanka radnog odnosa prelazi na poslodavce putem sistema eGrađani, dok radnik gubi dozvolu ako odbije ponuđeni posao Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.
Podaci za 2025. godinu pokazuju da je potražnja za stranom radnom snagom dostigla rekord, s ukupno 170.723 izdate dozvole za boravak i rad.
Najviše ih je dodijeljeno u turizmu i ugostiteljstvu te građevinarstvu, dok se po nacionalnoj strukturi, uz radnike iz BiH, bilježi snažan rast broja radnika iz Nepala, Srbije, Filipina i Indije.
Ove promjene jasno ukazuju da Hrvatska sve više ovisi o stranim radnicima, ali i da se ulazi u fazu u kojoj će integracija, znanje jezika i odgovornost poslodavaca imati ključnu ulogu u stabilnosti tržišta rada.
