data-nosnippet>
Građani u Republike Srpske posljednjih dana sve češće primjećuju rast cijena osnovnih prehrambenih proizvoda, a među prvima se našao – hljeb. U nizu prodavnica širom entiteta cijene su promijenjene gotovo bez najave, a u pojedinim slučajevima poskupljenje iznosi i do 30 feninga po jednoj vekni. Ovakav razvoj situacije izazvao je nezadovoljstvo među potrošačima, dok iz pekarskog sektora stižu upozorenja da bi, ukoliko se rast troškova nastavi, korekcije cijena mogle zahvatiti i druge proizvode.
Predstavnici pekarske industrije kao ključne razloge navode povećane izdatke za radnu snagu, ali i rast cijena električne energije, naglašavajući da se bez prilagođavanja maloprodajnih cijena sve teže održava stabilnost proizvodnje i poslovanja.
Direktor pekarske firme iz Prijedor Zoran Kos upozorio je da bi dodatni rast troškova mogao imati lančani efekat, uključujući i poskupljenje brašna, koje predstavlja osnovnu sirovinu u pekarskoj proizvodnji.
Moguće promjene cijena brašna
„Govorimo o povećanju od pola marke do jedne marke po vreći od 25 kilograma, koja sada košta između 22 i 28 KM, u zavisnosti od kvaliteta. Ako do toga dođe, poskupljenje bi iznosilo od dva do četiri feninga po kilogramu“, rekao je Kos, dodajući da će konačne kalkulacije biti napravljene tek nakon što se precizno utvrde novi troškovi električne energije.
Predsjednik Udruženja mlinara i pekara regije Bijeljina Radenko Pelemiš ističe da među pekarima trenutno nema zajedničkog stava o novim poskupljenjima, te da će se odluke donositi tek nakon detaljne analize svih ulaznih troškova.
„Napravit ćemo računicu i vidjeti koja je najniža cijena s kojom možemo poslovati, jer ne možemo raditi u minusu. Plate pekara moraju rasti kako bismo zadržali radnu snagu, ali u naredna dva mjeseca sigurno nećemo dirati cijene, jer imamo dovoljne zalihe brašna“, naglasio je Pelemiš.
Upozorenja iz udruženja potrošača
S druge strane, iz prijedorskog Udruženja za zaštitu potrošača Don smatraju da trenutna poskupljenja nisu opravdana i upozoravaju da se teret povećanih troškova ne smije u potpunosti prebacivati na krajnje kupce.
Izvršna direktorica udruženja Murisa Marić poručuje da u pekarskoj industriji postoji prostor za racionalnije poslovanje bez dodatnog pritiska na kućne budžete građana.
„Svjedoci smo da se ogromne količine pekarskih proizvoda svakodnevno bacaju. Kada bi se sabralo koliko hljeba i peciva završi u otpadu, vidjelo bi se da su ti gubici daleko veći od onih koje pokušavaju nadomjestiti poskupljenjima“, istakla je Marić.
Građani već osjećaju udar
Posljedice novih cijena već su vidljive na svakodnevnim kupovinama. Stanovnica Banja Luka Marija Arsenić kaže da ju je rast cijena hljeba zatekao i neugodno iznenadio.
„Hljeb koji sam prije manje od mjesec dana u jednom marketu plaćala 2,30 KM sada košta 2,50 KM, dok je u drugoj trgovini vekna koja je bila 1,50 KM poskupjela na 1,80 KM“, navela je Arsenić.
Kakva je situacija u Federaciji BiH
Za razliku od Republike Srpske, u Federaciji BiH za sada nema zvaničnih informacija o novim korekcijama cijena hljeba i pekarskih proizvoda. Ipak, dosadašnja iskustva pokazuju da svako povećanje cijena električne energije u pravilu dovodi i do rasta cijena u ovoj industriji, zbog čega građani s pažnjom prate naredne poteze proizvođača i nadležnih institucija.
