U trenutku kada se građani Bosne i Hercegovine suočavaju s kontinuiranim rastom cijena i sve izraženijim padom životnog standarda, iz Federacije BiH stižu informacije o značajnom povećanju primanja za najviše federalne dužnosnike. Dok svakodnevni troškovi hrane, energenata i stanovanja opterećuju kućne budžete, plate funkcionera od naredne godine bilježit će osjetan rast.
Prema novom sporazumu koji će se primjenjivati od 2026. godine, osnovne plate izabranih i imenovanih zvaničnika u Federaciji BiH bit će povećane za iznose koji u prosjeku iznose oko 500 konvertibilnih maraka. Istovremeno, većina radnika i penzionera ne osjeća slična poboljšanja u svojim primanjima, što dodatno produbljuje jaz između institucija i građana.
Sporazumom je definisana nova osnovica za obračun plata u iznosu od 540 KM, uz bod 1,00. Ovaj model obračuna bit će primjenjivan u skladu sa Zakonom o izvršavanju Budžeta Federacije BiH za 2026. godinu, kao i važećim propisima koji uređuju sistem plata i naknada u organima vlasti.
Najviši koeficijent u Federaciji BiH pripada funkciji predsjednice Federacije, koju trenutno obavlja Lidija Bradara. Sa koeficijentom 10,00, njena osnovna plata u narednoj godini iznosit će 5.400 KM, što predstavlja povećanje od 600 KM u odnosu na prethodnu godinu, kada je iznosila 4.800 KM.
Premijer Federacije BiH Nermin Nikšić, zajedno s potpredsjednicima Igorom Stojanovićem i Refikom Lendom, ima koeficijent 9,80, prema kojem će njihova mjesečna primanja dostići iznos od 5.292 KM. Tokom 2025. godine, njihove plate iznosile su 4.704 KM.
Zamjenici premijera Federacije, Vojin Mijatović i Toni Kraljević, kao i predsjedavajući oba doma Parlamenta Federacije BiH, Dragan Mioković i Tomislav Martinović, s koeficijentom 9,50, imat će osnovnu platu od 5.130 KM, što je povećanje od 570 KM.
Federalni ministri, čiji je koeficijent utvrđen na 9,00, u 2026. godini će primati osnovnu platu u iznosu od 4.860 KM.
Važno je naglasiti da se svi navedeni iznosi odnose isključivo na osnovne plate, bez uračunatih dodataka za minuli rad, odvojen život, reprezentaciju i drugih naknada, koje u praksi dodatno uvećavaju ukupna mjesečna primanja dužnosnika.
Nakon potpisivanja sporazuma, iz sindikalnih krugova poručeno je da se ovim činom nastavlja socijalni dijalog između Vlade Federacije BiH i reprezentativnih sindikata. Istaknuto je da je cilj sporazuma osigurati stabilan i predvidiv sistem obračuna plata te unaprijediti materijalni položaj zaposlenih u institucijama vlasti.
Međutim, uprkos zvaničnim obrazloženjima, među građanima preovladava osjećaj nezadovoljstva. Mnogi ističu da se svakodnevno bore s rastućim troškovima osnovnih životnih potreba, bez jasnih naznaka da će se njihov ekonomski položaj u skorije vrijeme poboljšati. U takvom ambijentu, odluka o povećanju plata političkih funkcionera dodatno pojačava osjećaj socijalne nepravde i udaljenosti između vlasti i običnih ljudi.
