Ustavni sud Bosne i Hercegovine donio je odluku kojom je utvrđeno da je prvi sastav Vlade Republike Srpske, na čijem čelu je bio Savo Minić, izabran protivno Ustavu Bosne i Hercegovine. Ipak, uprkos ovakvom zaključku, Sud je donio odluku koja je izazvala niz kontroverzi – svi akti koje je ta Vlada donijela između septembra i januara ostaju pravno važeći.
Zašto je imenovanje Vlade proglašeno neustavnim
U obrazloženju presude navodi se da je sam postupak imenovanja Vlade Republike Srpske bio u suprotnosti s ustavnim poretkom države. Ključni problem, prema stavu Suda, jeste činjenica da je mandat Milorada Dodika na funkciji predsjednika Republike Srpske prestao na osnovu ranije odluke Suda BiH, što je direktno dovelo u pitanje zakonitost svih odluka koje su donesene nakon toga.
Pozivajući se na član III/3.b) Ustava BiH, Ustavni sud je naglasio da su odluke o imenovanju Vlade donesene u periodu kada entitetske institucije nisu funkcionisale u skladu s ustavnim okvirom Bosne i Hercegovine. Zbog toga je imenovanje Vlade RS (Minić I) proglašeno nevažećim.
Zašto Sud nije poništio donesene odluke
Iako je jasno utvrđena neustavnost, Ustavni sud se odlučio za rješenje koje je u praksi rijetko – odluke neustavne Vlade ostale su na snazi. Kao glavni razlog navedena je potreba da se izbjegnu ozbiljne posljedice po pravni i institucionalni sistem.
Ekonomske posljedice: Ukidanje svih akata značilo bi automatsko poništavanje odluke o povećanju minimalne plate, kao i Budžeta Republike Srpske za 2026. godinu, što bi izazvalo značajne poremećaje u finansijskom sistemu.
Administrativni i socijalni rizici: Sud je procijenio da bi retroaktivno poništavanje velikog broja odluka dovelo do pravnog haosa, zastoja u radu institucija i ugrožavanja socijalne stabilnosti u entitetu.
Presedan koji otvara brojna pitanja
Odluka Ustavnog suda naišla je na oštre kritike dijela pravne i političke javnosti, prvenstveno zbog potencijalno opasnih posljedica koje može proizvesti.
Neustavno, ali važeće: Kritičari upozoravaju na paradoks – ako su nosioci izvršne vlasti imenovani neustavno, kako njihovi akti mogu imati punu pravnu snagu? Ovakav pristup, smatraju, može ohrabriti buduća kršenja Ustava uz očekivanje da će sudovi intervenirati tek naknadno.
Teorijska mogućnost apelacija: Iako je Sud ostavio prostor za pojedinačne apelacije protiv konkretnih odluka, u praksi je to gotovo nemoguće realizirati zbog ogromnog broja akata.
Ponavljanje odluka kao rješenje: Dodatni problem predstavlja mogućnost da nova Vlada Save Minića, čija se ustavnost također dovodi u pitanje, ponovo usvoji iste odluke i na taj način ih formalno „legalizira“.
Pregled odluka sa 166. sjednice Ustavnog suda BiH
Pitanje
Odluka Suda
Imenovanje Vlade RS (Minić I)
NEUSTAVNO
Odluke donesene od septembra do januara
OSTAJU NA SNAZI
Budžet RS za 2026. godinu
VAŽEĆI (do nove eventualne apelacije)
Pojedinačne apelacije
MOGUĆE
Zaključak
Iako je Ustavni sud formalno potvrdio da je imenovanje Vlade Republike Srpske bilo protivno Ustavu, ostavljanjem njenih odluka na snazi praktično je omogućio kontinuitet sistema koji je sam osporio. Time se u javnosti stvara osjećaj nedosljednosti u primjeni vladavine prava, gdje stabilnost i politički pragmatizam često dobijaju prednost nad striktim poštivanjem ustavnih normi.
