data-nosnippet>
Bliski istok, ali i cijelu svjetsku javnost, potresli su brutalni napadi koje su Izrael i Sjedinjene Američke Države izvele na Iran, pri tome ubivši vrhovnog vođu ajatolaha Alija Hameneija.
Iako brutalni, napadi nisu bili iznenađenje, s obzirom na prijetnje koje Izrael i SAD zajednički već godinama, a naročito od početka izraelskog genocida u Palestini, upućuju Iranu. Oni ga optužuju za “sponzorisanje terorizma, destabilizirajući utjecaj u regiji, želju da uništi Izrael”, kao i za “represivni način vladanja unutar samog Irana”.
Najveći fokus je bio na iranskom nuklearnom programu, odnosno programima obogaćivanja uranijuma, gdje su Izrael i SAD bili izričiti u tvrdnjama da Iran ne smije imati nuklearno oružje, dok su dodatno zahtijevali da obustavi sve svoje raketne programe.
Nakon mjeseci napetosti, Iran i SAD su konačno započeli pregovore u Švicarskoj, kojima je posredovao Oman, odnosno ministar vanjskih poslova ove zaljevske zemlje Badr bin Hamad Al Busaini.
Nakon što su Izrael i SAD napale Iran, bilo je potpuno jasno da su pregovori o novom nuklearnom sporazumu okončani, možda i trajno.
Iz Švicarske su u danima uoči samog napada dolazili signali da su obje strane blizu postizanja dogovora, čime bi se očuvao mir na Bliskom istoku. Iako su mnogi bili skeptični prema tim izvještajima, sam Al Busaini je potvrdio da su pregovori prije svog okončanja dosegli tačku koja je davala najčvršću nadu da će mir opstati.
Samo nekoliko sati prije izraelsko-američkih napada na Iran, Al Busaini je gostovao na američkoj televiziji CBS News, što je samo po sebi bilo simptomatično uzevši u obzir da su učesnici pregovora rijetko, gotovo nikako, izlazili u medije, a šef omanske diplomatije kroz svoju karijeru gotovo nikako.
U intervjuu je otkrio detalje iz pregovora koji daju jednu potpuno novu sliku na eskalaciju sukoba na Bliskom istoku koja je uslijedila nakon napada na Iran i njegovog odgovora.
“Ako je krajnji cilj zauvijek osigurati da Iran ne može imati nuklearnu bombu, mislim da smo taj problem riješili kroz ove pregovore dogovorivši se o vrlo važnom proboju koji nikada prije nije postignut. Vjerujem da je najvažnije postignuće sporazum da Iran nikada neće imati nuklearni materijal koji bi mogao stvoriti bombu”, rekao je Al Busaidi, te potom otkrio na koji način bi taj dogovor bio sproveden.
“Sada govorimo o nultom gomilanju zaliha, a to je vrlo, vrlo važno jer ako ne možete gomilati materijal koji je obogaćen, onda ne postoji način da zapravo možete stvoriti bombu”, dodao je.
Također bi postojala “potpuna i sveobuhvatna verifikacija od strane IAEA (Međunarodne agencije za atomsku energiju)“, rekao je, misleći na nuklearno nadzorno tijelo UN-a. Omanski ministar vanjskih poslova također je rekao da će Iran degradirati svoje trenutne zalihe nuklearnog materijala na “najniži mogući nivo” kako bi se “pretvorio u gorivo, a to gorivo će biti nepovratno”.
“Ovo je nešto potpuno novo. To zaista čini argument o obogaćivanju manje relevantnim, jer sada govorimo o nultom skladištenju”, rekao je Al Busaidi.
U vezi s američkim zahtjevima za iranski raketni program Al Busaidi je rekao: “Vjerujem da je Iran otvoren za razgovor o svemu”.
Na pitanje da li misli da je u posljednjim razgovorima u Ženevi obrađeno dovoljno materijala da se spriječi američki napad na Iran, ministar vanjskih poslova je rekao: “Nadam se.”
“Zaista smo značajno napredovali i mislim da očigledno postoje razni detalji koje treba razjasniti i zato nam je potrebno još malo vremena da zaista pokušamo postići krajnji cilj, a to je sveobuhvatan paket sporazuma. Ali šira slika je da je sporazum u našim rukama”, zaključio je Al Busaidi.
Nema sumnje da je početak sukoba na Bliskom istoku posebno teško pao njemu kao medijatoru u pregovorima, što se vidjelo i na očajničkom apelu za mir i stabilnost nakon što su Izrael i SAD odlučile izigrati pregovore i napasti Iran.
