data-nosnippet>
Tokom posjete delegacije Bosne i Hercegovine Vatikanu došlo je do neuobičajene situacije – sastanak sa papom Lavom XIV održao je samo predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić, dok druga dva člana Predsjedništva, Denis Bećirović i Željka Cvijanović, nisu prisustvovali razgovoru.
Prema dostupnim informacijama, Komšić je sa papom razgovarao oko 45 minuta u formatu „tet-a-tet“, odnosno bez prisustva drugih članova delegacije. U tom periodu Bećirović i Cvijanović, zajedno sa savjetnicima i članovima svojih kabineta, čekali su u drugoj prostoriji.
Fotografisanje nakon sastanka
Tek nakon završetka razgovora između Komšića i pape Lava XIV, osoblje Vatikana dopustilo je ostalim članovima delegacije da uđu u prostoriju i fotografišu se sa poglavarom Katoličke crkve.
Prema navodima izvora, upravo zbog toga najviše je negodovao Denis Bećirović, koji je bio nezadovoljan što nije prisustvovao samom sastanku sa papom.
Fotografije koje su objavili vatikanski službenici također pokazuju da je tokom zvaničnog razgovora sa papom bio prisutan samo Željko Komšić.
Saopćenje Predsjedništva BiH
Nakon posjete objavljeno je saopćenje u kojem se navodi da se Predsjedništvo Bosne i Hercegovine sastalo sa papom Lavom XIV u Vatikanu, te da su potvrđeni prijateljski odnosi između BiH i Svete stolice.
U saopćenju se ističe da su članovi Predsjedništva zahvalili papi na podršci Bosni i Hercegovini i njegovim porukama mira, solidarnosti i nade, koje imaju poseban značaj za društvo u BiH.
Delegacija je tom prilikom papi uručila i simboličan poklon – unikatni srebreni bareljef rozete sa pročelja Katedrale Srca Isusova u Sarajevu.
Razgovor s vatikanskim zvaničnicima
Nakon susreta u Vatikanu, članovi Predsjedništva BiH razgovarali su i sa sekretarom za odnose s drugim državama i međunarodnim organizacijama Državnog sekretarijata Svete stolice, nadbiskupom Paulom Richardom Gallagherom.
Tokom tog susreta razmijenjena su mišljenja o političkoj i društvenoj situaciji u Bosni i Hercegovini, kao i o regionalnim i globalnim izazovima.
Posebno je naglašena važnost očuvanja stabilnosti, jačanja vladavine prava i konstruktivnog političkog dijaloga, uz unapređenje međusobnog povjerenja.
