Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik izazvao je nove burne reakcije nakon što je u televizijskom gostovanju Ratka Mladića, pravosnažno osuđenog za genocid i druge ratne zločine, nazvao „narodnim herojem“.
Dodik je izjavio da je Mladić bio „vrhovni komandant Vojske Republike Srpske i narodni heroj ovog naroda“, te podsjetio da je kao svjedok Odbrane učestvovao u postupcima pred Haškim tribunalom protiv Ratka Mladića i Radovana Karadžića.
Reakcije pravnih stručnjaka i udruženja žrtava
Ovakve izjave izazvale su oštre reakcije pravnih stručnjaka i predstavnika udruženja žrtava, koji smatraju da postoji osnov za pokretanje krivičnog postupka zbog veličanja osuđenih ratnih zločinaca.
Predsjednik Udruženja žrtava i svjedoka genocida Murat Tahirović izjavio je da Dodikove riječi predstavljaju krivično djelo, ali sumnja da će Tužilaštvo BiH reagovati.
Nemamo postupke protiv ključnih osoba zbog kojih je zakon donesen“, rekao je Tahirović, podsjećajući da su ranije osuđivani pojedinci zbog javnog veličanja ratnih zločinaca.
Šta kaže zakon?
Podsjetimo, bivši visoki predstavnik Valentin Inzko 2021. godine nametnuo je izmjene Krivičnog zakona BiH kojima se zabranjuje negiranje genocida i veličanje osuđenih ratnih zločinaca.
Zakon predviđa zatvorske kazne za one koji javno dodjeljuju priznanja, veličaju ili opravdavaju osobe osuđene za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine.
Pravna ekspertica Lejla Brčić smatra da nema sumnje da Dodikova izjava ima elemente krivičnog djela.
„Posebno je važno što je riječ o javnoj ličnosti čije izjave imaju snažan utjecaj na javnost i mogu dodatno širiti mržnju i negiranje zločina“, navela je Brčić.
Ranije presude zbog veličanja ratnih zločinaca
Sud Bosne i Hercegovine ranije je izrekao zatvorske kazne zbog veličanja osuđenih ratnih zločinaca.
Miodrag Malić osuđen je na tri godine zatvora nakon što je na političkom skupu u Banjoj Luci nosio fotografije Ratka Mladića i Radovana Karadžića.
Također, Vojin Pavlović pravosnažno je osuđen na tri i po godine zatvora zbog veličanja Ratka Mladića i opravdavanja genocida.
Sud je u tim predmetima zaključio da nije potrebno dokazati konkretnu posljedicu izazivanja mržnje, već da je dovoljna sama mogućnost izazivanja netrpeljivosti i razdora.
Tužilaštvo BiH bez odgovora
Na upit medija o mogućem procesuiranju Dodika zbog spornih izjava, Tužilaštvo BiH nije dostavilo odgovor.
Advokatica Sabina Mehić ističe da Tužilaštvo može pokrenuti istragu po službenoj dužnosti i bez posebne prijave.
„Potrebna je samo volja da se zakon primijeni“, poručila je Mehić.
Pitanje odgovornosti institucija
Sagovornici upozoravaju da ovaj slučaj predstavlja važan test za pravosuđe Bosne i Hercegovine, posebno za Tužilaštvo BiH i Visoko sudsko i tužilačko vijeće (VSTV).
Pravni stručnjaci smatraju da bi izostanak reakcije mogao poslati poruku nekažnjivosti i dodatno produbiti podjele u društvu.
„Institucije moraju biti spremne pravovremeno reagovati na svaki pokušaj negiranja ili opravdavanja genocida i ratnih zločina“, zaključila je Brčić.
