Bivši ambasador SAD-a u Bosni i Hercegovini Michael Murphy oštro je odgovorio na izjave Milorada Dodika, smijenjenog i osuđenog bivšeg predsjednika entiteta. Dodik je u intervjuu, nakon povratka s MAGA događaja u Mar-a-Lagu, govorio o odlasku visokog predstavnika Christiana Schmidta.
Reakcije na Dodikov istup ne jenjavaju, a Murphyjev komentar dodatno je otvorio pitanje o ulozi Washingtona u cijeloj priči.
Šta je Dodik rekao
Dodik je kazao da se na tom događaju, prema njegovim riječima, sastao i s parlamentarcima njemačkog AfD-a. Potom se osvrnuo na Schmidtov odlazak iz BiH.
„Pogledajte samo način na koji je onaj kreten, bivši visoki predstavnik Christian Schmidt, izbačen iz BiH“, rekao je Milorad Dodik.
Dodik tvrdi da se Schmidt „u određenim krugovima žalio kako sam ja taj koji je to uradio. To mi laska.“ Dodao je da to nije učinio sam, jer njegov lični pristup ne bi bio da ga „samo tiho pusti da sklizne u automobil i ode“.
Prema njegovim riječima, u jednom je trenutku postojala prilika da se riješe neka važna pitanja. „I tada smo rekli: ‘da, ali šta je sa Schmidtom?’ A onda su oni rekli, pa šta s njim? On mora ići. Kada? Odmah, što se nas tiče. Tako da smo se dogovorili da to uradimo, ali kasnije. I to je urađeno. Dakle, nije bilo bez našeg uticaja“, kazao je Dodik.
Murphyjev odgovor
Murphy je poručio da Dodik „udvostručuje svoje napore da osramoti svoje američke sagovornike“. Prema njegovim riječima, on to čini ponovnim pokretanjem priče o dogovoru s administracijom o uklanjanju visokog predstavnika i ukidanju sankcija protiv njega.
Murphy ističe da je administracija svoje djelovanje u BiH pokušala predstaviti kao uspješan diplomatski napor. Cilj je, kako navodi, bio da se riješi politička kriza u zemlji i očuva stabilnost BiH.
Dodikovi komentari, smatra Murphy, čine da administracija „izgleda nesposobno“. Oni, dodaje, otvaraju i pitanje da li „nešto opasnije po američke interese pokreće politiku administracije“. Postavio je i pitanje: da li je Dodikov cilj da novom Kongresu osigura municiju za očekivana nadzorna saslušanja o politici SAD-a prema BiH?
Pogled iz Amerike: šta donose izbori na sredini mandata
Murphy je ranije iznio i nekoliko razmišljanja o tome šta bi izbori na sredini mandata mogli značiti za američku politiku prema BiH. Prema njegovoj procjeni, Demokrate će kontrolisati Kongres. Ipak, pretežni dio moći nad vanjskom politikom u američkom sistemu leži na izvršnoj vlasti, pa treba očekivati kontinuitet, osim ako administracija ne prilagodi kurs.
Među glasačima, navodi, postoji nezadovoljstvo zbog toga što administracija prihvaća američke protivnike, poput Rusije, i napada američke saveznike. Novi Kongres bi mogao iskoristiti svoja ograničena ovlaštenja da se time pozabavi. Murphy očekuje da će fokus biti na NATO-u, posebno na Kanadi, te na Ukrajini, a ne na Zapadnom Balkanu.
Murphy Dodika naziva ruskim proksijem i kaže da je to jedan od mnogih razloga zašto je podrška administracije njemu pogrešna. Ipak, u ovom trenutku, smatra on, malo je razloga za vjerovanje da će se naklonost administracije prema Dodiku promijeniti. Zbog toga je brzi povratak sankcija protiv njega malo vjerovatan.
Iran, tarife i troškovi života ispred BiH
Kongres će se, prema Murphyjevim riječima, rano nametnuti po pitanju Irana i tarifa, jer se oba pitanja dotiču troškova života u SAD-u. Glasači su, kako kaže, poslali jasnu poruku da su nezadovoljni neuspjehom administracije da smanji troškove života nakon inflacije iz Bidenovih godina.
Politika administracije u BiH, koliko god bila loša, ne utiče na troškove života u SAD-u. Zato, ocjenjuje Murphy, pritisak za promjenu politike prema BiH mora doći s drugog mjesta. Dodaje da Zapadni Balkan nije bio vanjskopolitički interes „prvog reda“ još od 1990-ih. Ako administracija „ukopa svoje stavove“, što bi mogla, protivtežni pritisak morat će biti značajan.
Korupcija i nadzorna saslušanja
Glasači su, navodi Murphy, bili nezadovoljni korupcijom. Novi Kongres će je, prema njegovom očekivanju, učiniti dijelom nadzora nad politikama administracije, uključujući i vanjsku politiku.
Kongresmen Keating, koji je spreman da predsjedava Pododborom za Evropu u Odboru za vanjske poslove Predstavničkog doma, gotovo sigurno će održati nadzorna saslušanja o politici administracije prema Zapadnom Balkanu. To je, podsjeća Murphy, obećao i ranije ove godine.
Murphy je skeptičan da će ta saslušanja otkriti korupciju za koju neki analitičari tvrde da pokreće američku politiku prema BiH. „Vidjet ćemo“, poručuje. Dodaje i da su saslušanja vjerovatno mjesecima daleko.
Njegov zaključak je jasan: malo je vjerovatno da će izbori na sredini mandata donijeti veliku promjenu u politici SAD-a prema BiH, barem u bliskoj budućnosti.
data-nosnippet>




