Politika međunarodne zajednice prema Bosni i Hercegovini nalazi se pred jednim od najvećih izazova od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma. Različiti stavovi Sjedinjenih Američkih Država i vodećih evropskih sila unutar Vijeća za implementaciju mira (PIC) otvorili su ozbiljna pitanja o budućnosti Ureda visokog predstavnika (OHR), ali i ukupnom međunarodnom angažmanu u BiH.
Prema navodima njemačkog lista Taz, diplomatske nesuglasice izbile su nakon što nije postignut dogovor o nasljedniku aktuelnog visokog predstavnika Christiana Schmidta. Washington je, kako se navodi, izrazio nezadovoljstvo zbog činjenice da kandidat kojeg podržava američka administracija nije dobio podršku ključnih evropskih partnera.
Dodatne tenzije pojavile su se tokom razgovora o budućem šefu OHR-a. Sjedinjene Američke Države podržale su italijanskog diplomatu Antonija Zanardija Landija, smatrajući ga pogodnim kandidatom za nastavak međunarodne misije u Bosni i Hercegovini.
Međutim, Francuska, Njemačka i Velika Britanija nisu stale iza američkog prijedloga, već su podržale drugačiji koncept izbora Schmidtovog nasljednika. Takav razvoj događaja doveo je do zastoja u pregovorima i produbio razlike među članicama PIC-a.
Nakon neuspjelih konsultacija, iz Washingtona su stigli signali nezadovoljstva, uz upozorenja da bi Sjedinjene Američke Države mogle preispitati svoj budući angažman u okviru postojećeg modela međunarodnog prisustva u BiH.
Takve poruke izazvale su zabrinutost među dijelom političkih aktera i predstavnicima civilnog društva, koji strahuju da bi eventualne promjene američke politike prema Bosni i Hercegovini mogle imati dugoročne posljedice po stabilnost zemlje.
Budućnost OHR-a i Bonskih ovlasti
Iza rasprave o izboru novog visokog predstavnika krije se mnogo šire pitanje – kakvu ulogu bi OHR trebao imati u narednom periodu.
Jedan dio međunarodne zajednice zagovara veći stepen odgovornosti domaćih institucija, uz značajno ograničavanje korištenja Bonskih ovlasti. Nasuprot tome, pojedine evropske države smatraju da OHR i dalje predstavlja važan instrument za očuvanje političke stabilnosti i dosljednu provedbu Dejtonskog mirovnog sporazuma.
Bonske ovlasti, koje visokom predstavniku omogućavaju donošenje obavezujućih odluka i sankcionisanje političkih aktera u određenim okolnostima, već godinama izazivaju podijeljene reakcije među političkim subjektima u Bosni i Hercegovini.
Suprotstavljeni pogledi na budućnost BiH
Aktuelna dešavanja dodatno su naglasila različite političke vizije budućnosti Bosne i Hercegovine.
Predstavnici vlasti iz Republike Srpske već duže vrijeme zagovaraju zatvaranje OHR-a i ukidanje Bonskih ovlasti, dok probosanske političke stranke, zajedno s dijelom međunarodnih partnera, upozoravaju da bi prerano povlačenje međunarodnih mehanizama moglo otvoriti prostor za nove političke nestabilnosti.
S obzirom na to da unutar PIC-a još nije postignut konsenzus, razgovori o izboru novog visokog predstavnika bit će nastavljeni kroz dodatne diplomatske konsultacije.
Konačan ishod ovog procesa mogao bi imati značajan utjecaj ne samo na budući položaj OHR-a već i na odnos međunarodne zajednice prema Bosni i Hercegovini, kao i na politički pravac kojim će se zemlja kretati u godinama koje dolaze.
