data-nosnippet>
Iako su Sjedinjene Američke Države do sada u Bosnu i Hercegovinu uložile oko dvije milijarde dolara, najveći dio tog novca bio je usmjeren na obnovu zemlje nakon rata, razvoj institucija, sigurnosni sektor i različite razvojne programe, dok su direktne poslovne investicije iznosile tek oko 76 miliona dolara.
Bosna i Hercegovina mogla bi ući u novu fazu ekonomskih odnosa sa Sjedinjenim Američkim Državama, ukoliko budu realizovani najavljeni infrastrukturni i energetski projekti američke kompanije AAFS Infrastructure and Energy, koja se povezuje s administracijom predsjednika Donalda Trumpa.
Iako su Sjedinjene Američke Države do sada u Bosnu i Hercegovinu uložile oko dvije milijarde dolara, najveći dio tog novca bio je usmjeren na obnovu zemlje nakon rata, razvoj institucija, sigurnosni sektor i različite razvojne programe, dok su direktne poslovne investicije iznosile tek oko 76 miliona dolara.
Sada bi se to moglo promijeniti.
U centru interesa nalazi se Južna plinska interkonekcija, projekt kojim bi Bosna i Hercegovina bila povezana s hrvatskim plinskim sistemom i LNG terminalom na Krku. Time bi zemlja dobila alternativni pravac snabdijevanja prirodnim plinom i smanjila zavisnost od ruskog gasa.
Osim plinovoda, američka kompanija iskazala je interes i za ulaganja u modernizaciju energetskog sektora, uključujući mogućnost prelaska dijela termoelektrana s uglja na prirodni plin.
Najave obuhvataju i velika ulaganja u saobraćajnu infrastrukturu. AAFS je već dobio prethodnu saglasnost za koncesiju nad Aerodromom Mostar, dok očekuje i odobrenje za sličan projekt u Sarajevu. U planu su i investicije u autoceste i druge infrastrukturne projekte.
Analitičari smatraju da bi realizacija ovih investicija predstavljala veliki zaokret u američkom prisustvu u Bosni i Hercegovini. Umjesto dosadašnjeg fokusa na razvojnu pomoć i institucionalne reforme, SAD bi postao jedan od ključnih investitora u energetici, saobraćaju i velikim infrastrukturnim projektima.
Takva ulaganja, osim ekonomskog značaja, mogla bi imati i važnu političku dimenziju, jer veliki infrastrukturni projekti dugoročno jačaju stabilnost, privlače nove investitore i doprinose ukupnom razvoju zemlje. Ukoliko najavljeni planovi budu pretočeni u konkretne ugovore i gradilišta, Bosna i Hercegovina mogla bi dobiti jedan od najvećih investicionih ciklusa u posljednjih nekoliko decenija.
