Demokrati su nakon pobjede na američkim izborima osvojili većinu u oba doma Kongresa, čime su dobili mogućnost da pokrenu novi postupak opoziva (impeachmenta) predsjednika Donalda Trumpa. Za stvarnu smjenu s dužnosti, međutim, trebat će im znatno više glasova nego što je potrebno za običnu većinu u Senatu.
Trump je tokom prvog mandata već dvaput bio opozvan, a Senat ga je oba puta oslobodio optužbi. Novi postupak bio bi treći u njegovoj političkoj karijeri, a demokrati već razmatraju istrage njegove administracije.
Kako demokrati mogu opozvati Trumpa?
Američki Ustav predviđa da predsjednik može biti opozvan zbog izdaje, podmićivanja ili drugih teških krivičnih djela i povreda dužnosti. Postupak počinje u Predstavničkom domu, gdje je za izglasavanje opoziva dovoljna natpolovična većina.
Pošto su demokrati osvojili većinu u Predstavničkom domu, opoziv bi mogli izglasati i bez podrške republikanaca, pod uslovom da njihovi zastupnici budu jedinstveni. Ipak, nova većina preuzima dužnost tek 3. januara 2027. godine, pa prije tog datuma ne može samostalno pokrenuti i izglasati postupak.
Važno je razumjeti da opoziv u američkom političkom sistemu ne znači automatsku smjenu predsjednika. Izglasavanjem opoziva Predstavnički dom zapravo podiže formalne optužbe protiv predsjednika, o kojima potom odlučuje Senat.
Za smjenu je potrebno 67 senatora
Senat odlučuje hoće li predsjednik biti proglašen krivim i smijenjen s dužnosti. Za takvu odluku potrebna je dvotrećinska većina senatora koji učestvuju u glasanju, što znači najmanje 67 glasova ako je prisutno svih 100 senatora.
Demokrati su osvojili većinu u Senatu, ali nemaju dvotrećinsku. Zato bi za Trumpovu smjenu morali pridobiti i znatan broj republikanskih senatora, što je najveća prepreka njegovom uklanjanju s dužnosti.
Ako Senat ne prikupi potreban broj glasova, Trump ostaje predsjednik i nastavlja obavljati dužnost. Upravo se to dogodilo nakon oba prethodna postupka opoziva.
Da Senat ipak proglasi Trumpa krivim, on bi odmah izgubio predsjedničku dužnost. Na njegovo mjesto došao bi potpredsjednik JD Vance, koji bi postao predsjednik SAD-a i mogao nastaviti veliki dio Trumpove politike do isteka mandata 20. januara 2029. godine.
Hoće li demokrati zaista pokušati?
Demokratska stranka podijeljena je oko pitanja treba li ponovo pokušati opozvati Trumpa. Dio zastupnika smatra da postoje ozbiljni razlozi za pokretanje postupka, dok drugi upozoravaju da bi bez dovoljne podrške u Senatu on bio politički beskoristan.
Demokratski kongresmen Jamie Raskin izjavio je da je Trump tokom drugog mandata počinio brojne povrede koje bi mogle biti osnova za opoziv. Posebno je istaknuo predsjednikovo preuzimanje ovlaštenja koja prema Ustavu pripadaju Kongresu.
S druge strane, bivši gradonačelnik Chicaga Rahm Emanuel upozorio je da novi pokušaj opoziva ne bi doveo do smjene, nego do još jednog političkog sukoba. Demokratska senatorica Tammy Duckworth također je pozvala stranku da se umjesto toga usmjeri na svakodnevne probleme Amerikanaca.
Čelnik demokrata u Predstavničkom domu Hakeem Jeffries zasad nije isključio mogućnost opoziva, ali ga nije ni najavio. Poručio je da će demokrati slijediti činjenice, primjenjivati zakon i postupati u skladu s Ustavom.
Trumpa čekaju i istrage Kongresa
Čak i ako se ne odluče za opoziv, demokrati sada imaju mnogo veće mogućnosti nadzora Trumpove administracije. Mogu pokretati kongresne istrage, sazivati saslušanja, zahtijevati dokumente i pozivati visoke zvaničnike na svjedočenje.
Prema ranijim izvještajima agencije Reuters, demokrati su još prije izbora pripremali planove za istrage Trumpove administracije, njegove porodice i poslovnih interesa. Među mogućim temama su korupcija, sukobi interesa, postupanje prema političkim protivnicima i korištenje predsjedničkih ovlaštenja.
Dva prethodna opoziva
Trump je prvi put opozvan u decembru 2019. zbog pritiska na Ukrajinu da istraži Joea Bidena i ometanja kongresne istrage. Drugi put opozvan je u januaru 2021. godine, nakon napada njegovih pristalica na Kapitol. Senat je oba puta odbio da ga osudi.
Trump je jedini američki predsjednik protiv kojeg je Predstavnički dom dvaput izglasao opoziv. Ako demokrati pokrenu i treći postupak, prvi put u američkoj historiji isti predsjednik bit će opozvan tri puta.
Šta to znači u praksi?
Za sada ništa nije odlučeno, a do 3. januara 2027. godine nova većina u Predstavničkom domu ne može samostalno djelovati. Sve zavisi od toga hoće li se demokrati ujediniti oko opoziva, ali i od toga hoće li se u Senatu pronaći dovoljno republikanaca spremnih da glasaju protiv predsjednika iz vlastitih redova.
Ako se to ne dogodi, kongresne istrage ostaju najrealniji način na koji demokrati mogu iskoristiti novostečenu moć.
data-nosnippet>



