Narodna skupština Republike Srpske usvojila je na 40. posebnoj sjednici Deklaraciju o zaštiti vitalnih nacionalnih interesa srpskog naroda u Bosni i Hercegovini, koju je predložio predsjednik NSRS-a Nenad Stevandić.
Za Deklaraciju je glasalo 56 poslanika, dok nije bilo glasova protiv niti suzdržanih, što znači da je prijedlog dobio podršku i dijela opozicionih zastupnika.
Dokument je izazvao pažnju zbog brojnih politički i pravno spornih formulacija, uključujući nazivanje entiteta Republika Srpska „državom“ i „zemljom“, kao i opisivanje agresije na Bosnu i Hercegovinu terminom „protekli tragični građanski sukob“.
RS u Deklaraciji nazvana „državom“ i „zemljom“
Već u uvodnom dijelu dokumenta iznose se ocjene prema kojima je Republika Srpska predstavljena kao „zemlja“, dok se rat u Bosni i Hercegovini opisuje kao „građanski sukob“.
U tekstu Deklaracije navodi se:
„Imajući u vidu da je Republika Srpska stvorena i odbranjena u Odbrambeno-otadžbinskom ratu, zajedno s našim narodom, vojskom i policijom, imamo obavezu i nosimo posebnu odgovornost da u sadašnjoj složenoj regionalnoj i široj međunarodnoj situaciji sačuvamo našu zemlju i odbranimo naše vitalne nacionalne interese za koje su živote položile hiljade naših rodoljuba tokom proteklog tragičnog građanskog sukoba u BiH“, navodi se u uvodu dokumenta.
Ovakve formulacije posebno su sporne imajući u vidu ustavno uređenje Bosne i Hercegovine, prema kojem je Republika Srpska jedan od dva entiteta u sastavu države Bosne i Hercegovine.
Traži se „odbrana institucija Republike Srpske“
Sama Deklaracija sadrži šest tačaka, a u prvoj se posebno naglašava potreba zaštite i „odbrane“ institucija Republike Srpske od pokušaja smanjenja ili ukidanja njihovih nadležnosti.
„Narodna skupština Republike Srpske naglašava važnost odbrane demokratski izabranih institucija Republike Srpske od svih pokušaja da budu smanjene ili ukinute njihove nadležnosti i prenijete na nivo unitarne BiH, suprotno ustavima Republike Srpske i BiH, a koje je verifikovao Dejtonski mirovni sporazum kao međunarodni ugovor“, navodi se u prvoj tački.
U dokumentu se tako nastavlja politički narativ prema kojem se jačanje institucija Bosne i Hercegovine predstavlja kao pokušaj stvaranja „unitarne BiH“.
Zahtijevaju poništenje odluka visokih predstavnika
Jedan od ključnih zahtjeva iz Deklaracije odnosi se na poništavanje niza odluka visokih predstavnika u Bosni i Hercegovini.
Prema tekstu dokumenta, taj proces trebao bi biti proveden kroz parlamentarne procedure na državnom nivou.
„Neophodno je kroz parlamentarne procedure na nivou BiH, što uključuje i poništenje niza odluka visokih predstavnika, vratiti dejtonske nadležnosti Republike Srpske, a koje su joj mimo ustava i zakona oduzete uz svesrdnu podršku dijela međunarodne zajednice i unitarističkih snaga u BiH. To na kraju podrazumijeva i prestanak mandata OHR-a i visokog predstavnika i okretanje dijalogu i političkom dogovoru svih relevantnih političkih subjekata o budućnosti BiH“, navodi se u Deklaraciji.
Ovo pitanje već duže vrijeme predstavlja jedan od centralnih političkih zahtjeva stranaka okupljenih oko SNSD-a.
U prethodnom periodu političari iz ovog bloka insistirali su na poništavanju odluka visokih predstavnika, a posebno se u političkim raspravama spominju izmjene Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine po kojima je osuđen Milorad Dodik.
Deklaracija traži i prestanak mandata OHR-a
Osim poništavanja ranijih odluka visokih predstavnika, u dokumentu se direktno zagovara i prestanak mandata Ureda visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini.
Prema stavu iznesenom u Deklaraciji, nakon toga bi politički akteri trebalo da se okrenu dijalogu i dogovoru o budućnosti Bosne i Hercegovine.
Takav zahtjev također predstavlja nastavak dugogodišnje politike vlasti Republike Srpske prema OHR-u i instituciji visokog predstavnika.
Ponovo otvoreno pitanje državne imovine
Poseban dio Deklaracije odnosi se na pitanje državne imovine, jednu od najosjetljivijih političkih i pravnih tema u Bosni i Hercegovini.
U dokumentu se navodi potreba sprečavanja pokušaja da se, kako tvrde predlagači, imovina Republike Srpske prenese na nivo Bosne i Hercegovine.
„Narodna skupština Republike Srpske podsjeća na važnost sprečavanja svih pokušaja da se oduzme imovina Republike Srpske, a da se vlasništvo nad njom kao i njenim korištenjem prenese na nivo BiH i u tom smislu je potrebno pooštravanje zakonskih propisa i kažnjavanje svih zloupotreba koje se odnose na ovo vitalno nacionalno pitanje“, navodi se u Deklaraciji.
Ovakav stav u skladu je s dugogodišnjim političkim narativom vlasti u Republici Srpskoj o pitanju državne imovine, koje i dalje predstavlja jedno od ključnih neriješenih pitanja u zemlji.
Usvajanje Deklaracije dodatno je privuklo pažnju zbog činjenice da je Stevandićev prijedlog dobio 56 glasova, bez ijednog glasa protiv ili suzdržanog, čime je dokument prošao uz podršku koja nije bila ograničena samo na vladajuću većinu
