data-nosnippet>
Komentarisala je i činjenicu da je Andrej Plenković pružio podršku njenoj kandidaturi dok se predsjednik Hrvatske Zoran Milanović ne oglašava.
Kandidatkinja HDZ-a za Predsjedništvo Bosne i Hercegovine (BiH) iz reda hrvatskog naroda Darijana Filipović gostovala je jutros u Jutarnjem programu na BHRT-u gdje je govorila o aktuelnim temama.
Filipović je na samom početku razgovora komentirala kako prati Svjetsko prvenstvo, a istakla je i da je u kontaktu s rođakom i bh. nogometašem Nikolom Katićem.
“Vidimo da prvenstvo ulazi u fazu koja će biti još zanimljivija. Svjetsko prvenstvo je, mislim, prava poslastica”, kazala je i dodala kako je jasno da postoji pozitivan obrat u bh. reprezentaciji.
Filipović je govorila i o blokadama evropskog puta Bosne i Hercegovine, sjednicama Parlamenta BiH, usvajanju reformskih zakona, ali i o imenovanju glavnog pregovarača.
Upitana je i da li je SNSD najveći kočničar u vlasti.
“Trenutno se naši stavovi razlikuju. Moramo se sjetiti da su na početku mandata pokazali ambiciju. Mi uvijek imamo konsenzus na EU putu, ali niko ne želi da nosi teške kofere. Trenutno SNSD pokazuje suzdržanost. Prepoznate su određene aktivnosti koje smo radili sa SNSD-om”, rekla je Filipović.
Na pitanje o tome da li bi PDP i SDS bili bolji partneri od SNSD-a, Filipović je naglasila da je prerano govoriti o koalicionim odnosima.
“Prerano je govoriti o koalicionim odnosima jer bi to bilo nepoštivanje volje birača. Imamo principijelan stav – partneri u vlasti će biti oni koji dobiju legitimitet na izborima. Koalicije i partnerstva će se određivati nakon izbora. Za nas je poželjan partner onaj koji drži riječ i ne nastoji preglasavati”, kazala je.
Upitana je i da li su Trojka ili SNSD više izigrali u vlasti.
“U jednom trenutku imali smo različite interese, blokade u Domu naroda. U jednom trenutku smo mi morali napuštati sjednice. Dok smo se držali dogovora i dok smo imali dijalog, vlast je funkcionisala”, rekla je.
Na kritike o radu u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH, te činjenici da se rijetko javlja za riječ i ne predlaže zakone, Filipović je poručila da je njen rad prepoznat unutar HDZ-a.
“Mi unutar Kluba HDZ-a u samom startu definiranja mandata smo se dogovorili oko načela i nastupanja. Moj zadatak u ovom mandatu je bilo učestvovati u radu parlamentarnih odbora, pregovaranju… Mislim da je moj rad prepoznat, pogotovo unutar HDZ-a”, poručila je.
Komentirala je i nadolazeću sjednicu Odbora za implementaciju mira (PIC), a na kojoj treba biti izabran novi visoki predstavnik u BiH. Osvrnula se i na raniji stav da “OHR treba zatvoriti”.
“OHR treba zatvoriti jer BiH ne može biti suverena članica EU, a u isto vrijeme imati strani entitet koji ima ovlasti da donosi i ukida zakone, mijenja Ustav… Kad neko nešto u stranim državama prokomentariše, mi kažemo ‘nema niko pravo dirati u naš suverenitet’. Dio oko funkcioniranja Ureda visokog predstavnika treba što prije završiti”, rekla je Filipović.
Istakla je i kako je nekoliko puta kroz intervencije visokih predstavnika došlo do komplikacija političke situacije u BiH.
Naglasila je da se susreće s pozitivnim reakcijama na njenu kandidaturu, te da joj je pružena podrška unutar HDZ-a. Upitana je i koga je lakše pobijediti od protukandidata Zdenka Lučića i Slavena Kovačevića.
“Voljela bih da mogu odgovoriti na to pitanje, da je izmijenjen Izborni zakon pa da se pokaže prava utakmica. Znamo da se Slaven Kovačević obraća bošnjačkoj javnosti, a Lučić hrvatskoj. Ne mogu reći ko će pobijediti, ali mogu reći da ću biti osoba koja će osvojiti najviše hrvatskih glasova”, kazala je.
Komentirala je i činjenicu da je Andrej Plenković pružio podršku njenoj kandidaturi dok se predsjednik Hrvatske Zoran Milanović ne oglašava.
“Ne bih komentirala podršku ni predsjednika Plenkovića, što se tiče predsjednika Hrvatske mislim da je i to stav što se ne oglašava”, rekla je Filipović.
Upitana je i za komentar na prijedloge iz Zagreba, tačnije one prijedloge koje dolaze iz Domovinskog pokreta, i priči o obnovi Herceg-Bosne.
“Trenutno za BiH tražimo ono što nam ustav jamči – ravnopravnost tri konstitutivna naroda. Iz ravnopravnosti i konstitutivnosti proizlazi pravo legitimnog predstavljanja. Ako se pokaže da hrvatski narod ne može trajno zaštititi svoja prava, onda je legitimno razmišljati o drugim modelima političkog promišljanja”, rekla je.
Upitana je i da li je jedna od opcija treći entitet.
“Jedna opcija je i treći entitet, odnosno više entiteta, odnosno različiti modeli ustroja FBiH”, kazala je.
Na pitanje da li je ustroj FBiH ili cijele BiH, Filipović je naglasila da izborna jedinica nije isto što i teritorijalna.
Za kraj je poručila da BiH ima resurse, ljude i mjesto u Europi.
