data-nosnippet>
Iako El Niño nema direktan i snažan utjecaj na vremenske prilike u Evropi, indirektno se odražava kroz promjene atmosferskih cirkulacija.
Kiša, pljuskovi i oscilacije vremena obilježili su i ovo proljeće u Bosni i Hercegovini, a meteorolog Nedim Sladić upozorava da stabilizacija vremenskih prilika ni u narednim sedmicama nije izgledna.
Sladić je pojasnio da se zemlja trenutno nalazi pod utjecajem vlažnog i nestabilnog zraka, što donosi česte padavine, lokalne pljuskove, grmljavinu, pa čak i pojavu sugradice i grada u pojedinim dijelovima Bosne i Hercegovine.
Kako je naveo, najviše padavina očekuje se u sjeverozapadnim i sjeveroistočnim dijelovima Bosne, posebno u poslijepodnevnim satima, ali će se vremenske prilike već tokom narednog dana postepeno smirivati. Ipak, temperature zraka ostat će niže od prosjeka za ovo doba godine i uglavnom će se kretati oko 15 stepeni Celzijusa, dok će na jugu dosezati do 20 ili 21 stepen.
Sladić je objasnio da ni nastavak proljeća neće donijeti dugotrajniju stabilizaciju vremena. Vlažan i nestabilan zrak u višim slojevima atmosfere nastavit će uslovljavati lokalne pljuskove, naročito u brdsko-planinskim područjima istočne, sjeveroistočne i centralne Bosne. Prema njegovim riječima, jedini dan koji bi mogao proći u pretežno suhom vremenu jeste ponedjeljak, prije dolaska novog vala nestabilnosti sa zapada.
Govoreći o godišnjici katastrofalnih poplava iz 2014. godine, Sladić je istakao da trenutno nema najava ekstremnih vremenskih prilika takvog intenziteta, ali je upozorio da Bosna i Hercegovina ni dalje nema adekvatan sistem ranog upozoravanja.
“Poplave iz 2014. trebale su nas naučiti važnim lekcijama. Napravili smo određene pomake, ali to i dalje nije dovoljno. Sistem ranog upozoravanja i dalje nemamo, a to je jedna od ključnih stvari koje zemlja mora ispuniti kako bi zaštitila stanovništvo od opasnih vremenskih prilika”, rekao je Sladić za N1.
Posebnu pažnju posvetio je klimatskom fenomenu El Niño, o kojem klimatolozi posljednjih mjeseci sve češće upozoravaju zbog mogućih rekordnih temperatura širom svijeta. Sladić pojašnjava da je riječ o prirodnoj klimatskoj oscilaciji koja se javlja svakih nekoliko godina i koja mijenja temperaturu površine Tihog okeana te utiče na globalne atmosferske procese.
Iako El Niño nema direktan i snažan utjecaj na vremenske prilike u Evropi, indirektno se odražava kroz promjene atmosferskih cirkulacija. Najveće posljedice očekuju se u dijelovima Južne Amerike, Sjeverne Amerike i Australije, dok će Bosna i Hercegovina, kako navodi Sladić, posljedice najviše osjetiti kroz toplije ljeto i povećan broj toplotnih valova.
“Za područje Bosne i Hercegovine očekujemo znatno toplije ljeto nego što je uobičajeno. Povećava se rizik od toplotnih valova i većeg broja vrelih dana, slično kao prethodnih godina”, upozorio je Sladić.
Dodao je da će fokus najizraženijih vrućina vjerovatnije ostati nad zapadnom i centralnom Evropom, ali da će i region osjetiti posljedice izraženog zagrijavanja atmosfere tokom ljeta.
