BiH prijeti nestašica hrane

Sukobi na Bliskom istoku i sve izraženija nestabilnost na globalnom nivou već su doveli do rasta cijena nafte, što se lančano odražava i na poskupljenja brojnih proizvoda. U takvim okolnostima, uz stalni rast cijena, sve češće se otvara i pitanje – šta ako dođe do ozbiljnijih nestašica?

Bosna i Hercegovina posebno je osjetljiva na takve scenarije, s obzirom na to da više od 80 posto hrane dolazi iz uvoza. Stručnjaci upozoravaju da ovakva zavisnost čini domaće tržište ranjivim na svaki poremećaj na svjetskom nivou, javlja BHRT.

Zavisnost od uvoza
Iz udruženja potrošača poručuju da bi eventualne nestašice građane dovele u vrlo nezavidan položaj.

U slučaju da dođe do nestašica, potrošači su faktički prepušteni sami sebi. Već smo imali najave mogućih nestašica ulja, brašna i goriva, a distributeri ponovo upozoravaju na moguće poremećaje na tržištu”, rekao je Jovan Vasilić iz Udruženja potrošača “Zvono” Bijeljina.

Domaća proizvodnja osnovnih životnih namirnica i dalje je nedovoljna. Kada je riječ o pšenici, domaći proizvođači pokrivaju tek manji dio potreba, dok se ostatak oslanja na uvoz.

Ima li razloga za brigu

Ipak, iz pekarskog sektora stižu umirujuće poruke. Prema njihovim tvrdnjama, trenutne zalihe su stabilne i nema razloga za paniku.

U godinama dobrog roda domaća pšenica učestvuje sa 10 do 15 posto u mlinsko-pekarskoj industriji, dok se 80 do 90 posto uvozi, uglavnom iz Srbije i Mađarske. Trenutno ima dovoljno zaliha i na domaćem i na regionalnom tržištu”, izjavio je Radenko Pelemiš, predsjednik Udruženja pekara regije Bijeljina.

Iako kratkoročno stanje djeluje stabilno, dugoročna sigurnost snabdijevanja ostaje upitna.

Skupa proizvodnja

Poljoprivrednici upozoravaju da je domaća proizvodnja sve neizvjesnija i finansijski zahtjevnija, što dodatno smanjuje konkurentnost u odnosu na uvoznu robu.

Proizvodnja je postala izuzetno skupa – sjeme, đubrivo i svi inputi su poskupjeli. Sve uradite kako treba, a onda zavisite od vremenskih uslova. Ako je suša, sav trud može biti uzaludan”, kaže proizvođačica povrća Ljilja Lazić.

Sličnog mišljenja su i drugi proizvođači, koji ističu važnost barem minimalne vlastite proizvodnje.

“Svako bi trebao posijati nešto osnovno – krompir, luk, boraniju – kako bi imao makar određeni nivo sigurnosti za vlastite potrebe”, ističe proizvođač Mustafa Gradaščević.

Moguće posljedice
U zemlji koja već u velikoj mjeri zavisi od uvoza hrane, svaki ozbiljniji poremećaj na globalnom tržištu mogao bi se brzo preliti i na domaće police. Posljedice se ne bi ogledale samo kroz rast cijena, već i kroz smanjenu dostupnost osnovnih proizvoda.

Sve to dodatno naglašava potrebu za jačanjem domaće proizvodnje i smanjenjem zavisnosti od uvoza, kako bi se ublažili rizici u vremenima globalnih kriza.