data-nosnippet>
Nakon što je Hrvatska uložila desetine miliona eura u izgradnju polovine mosta na rijeci Savi kod Gradiške, kao i u prvu dionicu brze ceste koja bi taj most trebala povezati s autocestom A3 Zagreb – Beograd, sve češće se postavlja pitanje može li ta država tužiti Bosnu i Hercegovinu zbog činjenice da se ovi objekti još ne mogu koristiti.
Razlog zastoja leži u unutrašnjim političkim nesuglasicama u Bosni i Hercegovini. Naime, bošnjački član Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje BiH Zijad Krnjić blokirao je izmjene propisa koje bi omogućile raspoređivanje carinskih službenika na bh. strani novog graničnog prijelaza između BiH i Hrvatske.
Krnjić uslovljava saglasnost izmjenom koeficijenata za raspodjelu prihoda od indirektnih poreza između Federacije BiH i Republike Srpske, smatrajući da je postojeći model na štetu Sarajeva, što vlasti u Banjoj Luci odbijaju prihvatiti.
Zbog toga Hrvatska ne može pustiti u promet brzu cestu na svojoj strani granice, iako su radovi završeni u planiranom roku. Također, ni granični prijelaz Gornji Varoš, koji je izgrađen i tehnički spreman, ne može početi s radom jer je direktno vezan za ovaj infrastrukturni pravac.
Iako se radi o međudržavnom projektu, teoretski postoji mogućnost da Hrvatska pokrene tužbu protiv Bosne i Hercegovine. Međutim, prema informacijama do kojih su došli mediji, barem za sada Zagreb ne planira takav potez.
Iz „Hrvatskih cesta“, investitora brze ceste koju je izgradilo banjalučko preduzeće „Integral inženjering“, za medije su potvrdili da ne razmatraju pokretanje tužbi niti traženje odštete zbog nemogućnosti korištenja ceste.
– Brza cesta bit će puštena u promet kada svi potrebni preduvjeti budu ispunjeni, uključujući povezanu infrastrukturu izvan nadležnosti Hrvatskih cesta. Održavanje se provodi bez obzira na intenzitet prometa, u skladu s važećim propisima – naveli su iz ove institucije.
Ministarstvo finansija Hrvatske, koje je nadležno za izgradnju graničnog prijelaza na hrvatskoj strani, uputilo je novinare na Ministarstvo vanjskih i evropskih poslova, koje se zbog praznika nije oglasilo.
Osim Hrvatske, potencijalno nezadovoljna strana mogla bi biti i Evropska unija, koja je sufinansirala izgradnju mosta na Savi kod Gradiške, ali i mahovljanske petlje, također povezane s ovim cestovnim pravcem. Nezvanično, ni EU za sada ne razmatra pravne korake, iako ima snažnije mehanizme pritiska s obzirom na višemilionska ulaganja u BiH, uključujući opremanje graničnih prijelaza i institucija UIO BiH.
Prema navodima izvora bliskih EU, čak je bilo planirano i svečano otvaranje brze ceste u Hrvatskoj, ali je delegacija u posljednjem trenutku odustala kada je postalo jasno da BiH neće otvoriti granični prijelaz.
Pravni stručnjaci s kojima su mediji razgovarali ističu da bi Hrvatska formalno mogla tužiti Bosnu i Hercegovinu, ali da bi ishod takvog postupka bio neizvjestan ukoliko u međudržavnim ugovorima ne postoji jasna klauzula o odgovornosti u slučaju neotvaranja prijelaza.
Dodatni problem predstavlja i činjenica da bi, čak i da je prijelaz otvoren, radio u privremenom režimu, jer BiH i Hrvatska još nisu potpisale novi sporazum o graničnim prijelazima kojim bi ovaj objekt bio trajno regulisan.
Sve navedeno dodatno opterećuje međunarodni imidž Bosne i Hercegovine i otvara pitanje koliko je ovakvo ponašanje destimulirajuće za buduće strane investitore.
S druge strane, u Hrvatskoj se, dok se čeka rješenje pitanja graničnog prijelaza Gornji Varoš – Gradiška, nastavljaju radovi na trećoj dionici brze ceste Okučani, čime bi se osigurala direktna veza od autoceste do samog prijelaza.
