data-nosnippet>
Ratni put Ratka Mladića, kasnije pravosnažno osuđenog na doživotni zatvor zbog genocida u Srebrenici i drugih ratnih zločina, počeo je u ljeto 1991. godine u dalmatinskom zaleđu, gdje je imenovan za komandanta Devetog korpusa Jugoslavenske narodne armije (JNA) sa sjedištem u Kninu.
Na tom području tokom rata vođene su žestoke borbe, dok su zločini nad hrvatskim stanovništvom počinjeni u Škabrnji, Nadinu i drugim mjestima. Snage JNA djelovale su i prema Zadru, Šibeniku i Sinju.
Jedan od hrvatskih generala koji je tada učestvovao u borbama bio je Rahim Ademi, koji je godinama kasnije iznio veoma oštre ocjene Mladićevih vojnih sposobnosti i njegove ratne uloge.
Poraz kod Šibenika
Ademi je tokom napada na Šibenik u septembru 1991. godine učestvovao u organizovanju odbrane grada. Snage JNA stigle su do područja Šibenskog mosta, ali nisu uspjele ostvariti daljnji prodor.
„To je bila modernizirana vojska s tenkovima, a mi se tada nismo imali čime braniti. Organizirao sam osvajanje vojarne u Rogoznici, gdje smo se domogli teškog naoružanja i topova. Preko noći smo formirali topničke bitnice i postavili obranu ispred Šibenika. Tako smo obranili grad“, prisjetio se Ademi.
Nakon toga, prema njegovim riječima, uslijedila je deblokada Šibenika.
„To je bio njegov poraz, a ja kao vojnik smatram da je to najveća i prva pobjeda Hrvatske vojske u Domovinskom ratu, ostvarena u Šibeniku“, rekao je.
Ademi smatra da bi eventualni pad Šibenika imao ozbiljne posljedice za ostatak Dalmacije.
Ademi: „Nije bio nikakav vojnik“
Govoreći o Mladiću, Ademi je rekao da ga nikada nije lično upoznao, na šta je kratko dodao: „Hvala Bogu“.
Njegova ocjena nekadašnjeg komandanta bila je izuzetno oštra.
„Mogu reći da on nije bio nikakav vojnik. Svoje vojničke vještine nikada nije pokazao, nego je iskazivao ‘hrabrost’ isključivo nad nedužnim i nenaoružanim civilima. Što se tiče bitaka, tu je uvijek bio veliki gubitnik“, izjavio je Ademi.
Kao primjere je naveo Škabrnju i, kasnije, Srebrenicu.
„Bio je najodgovorniji zapovjednik i znao je samo udarati po civilima. Kada bi naišao na Hrvatsku vojsku, uvijek se povlačio. Gdje je osjetio da su civili i nenaoružan narod, tamo je slao tenkove i činio zločine, a gdje je naišao na otpor, povlačio se i trpio poraze“, zaključio je Ademi.
Kako prenosi Avaz.ba, slične ocjene Mladićevih vojnih sposobnosti ranije je iznosio i hrvatski general Petar Stipetić.
Stipetić: „Koje vojno umijeće?“
Stipetić je govorio o ratnim operacijama u Dalmaciji, navodeći da Mladićeve snage nisu uspjele ostvariti ključne vojne ciljeve kod Zadra i Šibenika.
„Vojnih pobjeda nije bilo. Zaustavljen je kod Zadra i kasnije smo u akciji Maslenica čak i vratili neke teritorije. Porušio je Maslenički most, ali tu je zaustavljen, kao i kod Šibenika. Uspješan je bio ondje gdje nije bilo naših snaga“, govorio je Stipetić.
Na pitanje kako ocjenjuje Mladićevo vojno umijeće, odgovorio je:
„Koje vojno umijeće? Ići s naoružanom silom protiv nenaoružanog naroda? Mi 1991. nismo imali organiziranu vojsku, a i ono što se organiziralo bilo je slabo naoružano. Nije bio ratnik, istaknuo se samo po zločinima, to su njegove ‘zasluge’“, zaključio je Stipetić.
Ratko Mladić kasnije je kao komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske pravosnažno osuđen na doživotni zatvor. Presudom su, između ostalog, utvrđene njegova odgovornost za genocid u Srebrenici, progon Bošnjaka i Hrvata, terorisanje stanovništva Sarajeva i uzimanje pripadnika UN-a za taoce.
