,,Bez potpore ustavnoj jednakopravnosti hrvatskog naroda u odnosu na druga dva konstitutivna naroda, BiH ne može normalno funkcionirati niti ostvariti svoje europske ambicije.
Integracijski procesi kojima težimo zakočeni su posljednje tri do četiri godine, ponajprije zbog toga što jedan od triju konstitutivnih naroda u BiH nema osigurane elemente pune jednakopravnosti”, kazao je lider HDZ-a BiH Dragan Čović jučer u Kiseljaku, komentirajući aktualna događanja i političku situaciju u BiH.
Dragan Čović, ponovo je u Kiseljaku istakao navodnu ugroženost hrvatskog naroda i zakočenost europskog puta BiH, optužujući druge za nefunkcioniranje države. Paradoks tome što upravo Čović, u savezu s Miloradom Dodikom, blokira državne institucije i ključne zakone, koristeći narativ o ugroženosti kao paravan za političke ustupke.
Savez između Dragana Čovića i Milorada Dodika u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH godinama predstavlja ključni mehanizam političke paralize države. Koristeći ustavna rješenja, mehanizme entitetskog glasanja i klubove konstitutivnih naroda, ovi lideri drže u šahu zakonodavnu vlast.
SNSD redovno kontrolira većinu u Klubu Srba kroz četiri delegata, dok HDZ BiH potpuno dominira Klubom Hrvata. Ova kontrola im omogućava da obore apsolutno svaki zakon ili odluku koji ne odgovaraju njihovim partijskim interesima.
RUŠENJE ZAKONA KROZ ENTITETSKO GLASANJE
Delegati SNSD-a, često uz prešutnu ili direktnu podršku HDZ-a, koriste institut entitetskog glasanja. Ako zakon prođe Predstavnički dom, delegati iz RS-a ga u Domu naroda jednostavno obore glasanjem “protiv”, čime se zakon trajno odbacuje.
Klub Hrvata pod kontrolom HDZ-a redovno pokreće pitanje vitalnog nacionalnog interesa na zakone koji se tiču državne imovine ili reforme pravosuđa. Time se usvajanje zakona odgađa mjesecima i šalje na odlučivanje Ustavnom sudu BiH, što svjesno usporava sistem.
Pod izgovorom da zakoni nisu usklađeni sa “konstitutivnošću”, delegati HDZ-a i SNSD-a su godinama obarali ili maksimalno razvodnjavali ključne zakone iz 14 prioriteta Europske komisije. To uključuje Zakon o sudovima BiH, Zakon o sprječavanju sukoba interesa i Zakon o VSTV-u.
Jedan od najefikasnijih načina blokade je fizički nedolazak delegata na zakazane sjednice. Bez prisustva najmanje tri delegata iz svakog konstitutivnog naroda, Dom naroda uopće ne može zasjedati, čime se rad parlamenta potpuno obustavlja na neodređeno vrijeme.
Kroz Dom naroda se godinama prolongiralo usvajanje budžeta institucija BiH. Ovo direktno ugrožava rad državnih agencija, policijskih tijela, ali i Oružanih snaga BiH, držeći državu na režimu privremenog financiranja koji onemogućava bilo kakav razvoj ili kapitalne investicije.
Kada su u pitanju vanjskopolitičke odluke, delegati SNSD-a i HDZ-a u Domu naroda redovno blokiraju rezolucije, deklaracije ili zakonske akte kojima bi se BiH zvanično uskladila sa vanjskom i sigurnosnom politikom Europske unije, posebno u kontekstu geopolitičkih kriza i sankcija. Dok u isto vrijeme „europejac“ Dragan Čović govori o europskom putu Bosne i Hercegovine.
O tome zbog čega bi Čović trebao biti eliminiran iz većine nakon izbora za „Slobodnu Bosnu“ govorio je državni parlamentarac i lider stranke Naprijed BiH Šemsudin Mehmedović.
