data-nosnippet>
Dodikova odbrana i institucije Bosne i Hercegovine već su obaviještene o ovoj odluci ESLJP koju je, kako saznajemo, donio sudija pojedinac.
Evropski sud za ljudska prava u Strazburu odbio je aplikaciju Milorada Dodika, bivšeg predsjednika Republike Srpske koji se žalio da su mu, tokom procesa pred Sudom BiH koji je rezultirao osuđujućom presudom, bila ugrožena ljudska prava, saznaje Istraga.ba.
Dodikova odbrana i institucije Bosne i Hercegovine već su obaviještene o ovoj odluci ESLJP koju je, kako saznajemo, donio sudija pojedinac. U pismu sudije iz Strazbura je navedeno da je Dodikov zahtjev očigledno neosnovan, te da uopće ne postoji nijedan razlog da bude razmatran u meritumu.
To znači da je Milorad Dodik iscrpio sve pravne mehanizme koje je mogao koristiti kako bi osporio presudu Suda Bosne i Hercegovine kojom je, prošle godine, pravosnažno osuđen na godinu zatvora i šest godina zabrane obavljanja dužnosti predsjednika RS i svih drugih javnih pozicija zbog krivičnog djela – nepoštivanje odluka visokog predstavnika.
Ranije je, u aprilu ove godine, Europski sud za ljudska prava odbio zahtjev pravnog tima Milorada Dodika za uvođenje privremene mjere. Tom se mjerom tražilo zaustavljanje primjene sudskih odluka u Bosni i Hercegovini.
Podsjećamo, Milorad Dodik je proglašen krivim da je od 1. do 9. jula 2023. u Banjaluci, svjesno i znajući da je visoki predstavnik Christian Schmidt donio odluku kojom se spriječava stupanje na snagu Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH od 1. jula iste godine, kao i odluku kojom se spriječava stupanje na snagu Zakona o izmjeni Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa RS-a, preduzimao radnje s ciljem nastavka zakonodavnog postupka, ne primjenjujući i ne provodeći odluke visokog predstavnika.
Presuda je donesena zbog Dodikovog potpisivanja ukaza na zakone koje je Narodna skupština Republike Srpske usvojila 2023. godine, a koji su propisivali da se odluke visokog predstavnika u BiH neće objavljivati u Službenom glasniku RS, niti će se provoditi u tom entitetu. Podsjetimo, visoki predstavnik Christian Schmidt je odmah nakon njihovog usvajanja poništio te zakone i kriminalizovao nepoštivanje odluka OHR-a. Ipak, Dodik se oglušio o tu odluku i potpisao ukaz o proglašenju zakona, čime je prekršio izmijenjeni Krivični zakon BiH, u dijelu koji se odnosi na nepoštivanje odluka visokog predstavnika.
Zbog toga je Tužilaštvo BiH podiglo optužnicu protiv Milorada Dodika, ali i protiv direktora Službenog glasnika RS Miloša Lukića. Dodik je pravosnažno osuđen, dok je Lukić oslobođen. Nakon toga, Milorad Dodik je morao odstupiti s pozicije predsjednika RS.
U međuvremenu je uputio apelaciju Ustavnom sudu BiH, ali je ona proglašena neosnovanom. Nakon toga Dodik se obratio Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu koji je, prvo, odbio prijedlog za mjeru osiguranja, da bi, na kraju, predmet pred Strazburom bio okončan dopisom sudije pojedinca koji je obavijestio institucije BiH da ne postoji osnov za žalbu.
