Iran suočen s krizom koja prijeti milionima ljudi: Nestašica vode postaje veći izazov od ratnih sukoba
Dok je pažnja svjetske javnosti posljednjih mjeseci usmjerena na sigurnosne tenzije i sukobe na Bliskom istoku, Iran se istovremeno suočava s ozbiljnom unutrašnjom krizom koja bi mogla imati dugoročne posljedice po stanovništvo i ekonomiju zemlje.
Riječ je o sve izraženijem nedostatku vode, problemu koji stručnjaci godinama označavaju kao jednu od najvećih prijetnji budućnosti Irana. Višegodišnje suše, rastuće temperature, neadekvatno upravljanje vodnim resursima i intenzivna eksploatacija podzemnih voda doveli su državu do tačke u kojoj su posljedice vidljive širom zemlje.
Satelitski snimci otkrivaju razmjere problema
Jedan od najupečatljivijih primjera predstavlja jezero Urmia, nekada najveće slano jezero na Bliskom istoku. Satelitski snimci pokazuju dramatične promjene koje su se dogodile tokom posljednjih decenija.
Nekadašnja vodena površina koja se prostirala na hiljadama kvadratnih kilometara danas je svedena na mali dio nekadašnjeg obima, dok su ogromne površine pretvorene u suha i slana područja.
Stručnjaci upozoravaju da ovakve promjene ne predstavljaju samo ekološki problem, već prijetnju zdravlju stanovništva, poljoprivredi i ukupnoj ekonomskoj stabilnosti regije.
Potrošnja vode daleko iznad održivih granica
Prema dostupnim analizama, Iran već godinama spada među zemlje koje se suočavaju s izuzetno visokim pritiskom na vodne resurse.
Najveći dio raspoložive vode koristi se u poljoprivredi, koja troši više od 90 posto ukupnih vodnih kapaciteta. Dodatni problem predstavlja zastarjela infrastruktura za navodnjavanje, zbog koje se značajne količine vode izgube prije nego što stignu do poljoprivrednih površina.
Posljedice takvog sistema danas su vidljive u mnogim dijelovima zemlje gdje su bunari presušili, vodostaji rijeka značajno opali, a pojedina područja ostala bez dovoljno vode za svakodnevne potrebe stanovništva.
Hiljade sela ostale bez stanovnika
Kriza je već izazvala ozbiljne demografske promjene. Brojne porodice napuštaju ruralna područja i sele se u veće gradove u potrazi za boljim uslovima života.
Prema podacima iranskih zvaničnika, desetine hiljada sela ostale su bez stanovništva ili bilježe kontinuiran odlazak ljudi zbog nemogućnosti bavljenja poljoprivredom i nedostatka osnovnih resursa.
Takve migracije dodatno opterećuju velike urbane centre, koji se i sami suočavaju s problemima u snabdijevanju vodom.
Posebno zabrinjava stanje u pojedinim historijskim gradovima, gdje su rijeke koje su stoljećima predstavljale osnovu života danas svedene na povremene tokove ili potpuno suha korita.
Kritike na račun upravljanja resursima
Pored klimatskih promjena i sušnih perioda, brojni analitičari smatraju da su za sadašnje stanje odgovorne i dugogodišnje pogrešne politike upravljanja vodnim resursima.
Kritike se odnose na izgradnju velikog broja brana, preusmjeravanje riječnih tokova i nedovoljnu brigu o održivom korištenju vode. Takvi projekti, prema mišljenju stručnjaka, u pojedinim slučajevima dodatno su pogoršali stanje i ubrzali isušivanje rijeka, jezera i podzemnih izvora.
Pred Iranom teške odluke
Iako zemlja raspolaže značajnim brojem akumulacija i brana, mnogi rezervoari danas bilježe zabrinjavajuće nizak nivo vode. Istovremeno, kapaciteti za desalinizaciju morske vode ostaju ograničeni i ne mogu nadoknaditi rastuće potrebe stanovništva.
Stručnjaci upozoravaju da će bez ozbiljnih reformi u poljoprivredi, modernizacije sistema navodnjavanja i efikasnijeg upravljanja vodnim resursima situacija postajati sve teža.
Sve više procjena ukazuje da bi upravo nestašica vode mogla predstavljati jedan od najvećih izazova za Iran u narednim godinama, bez obzira na razvoj političkih i vojnih događaja u regiji. Za milione građana pitanje dostupnosti vode postaje problem koji direktno utiče na svakodnevni život, ekonomsku sigurnost i budućnost zemlje.
