data-nosnippet>
Hrvatska propaganda ne može se pomiriti s činjenicom da je Haris Zahiragić hrvatskim nacionalistima i desničarima očitao lekciju u sred Zagreba pa ga sada napadaju, ne bi li našli nešto protiv njega.
Veliki dio sarajevskih medija dočekao je Harisa Zahiragića, potpredsjednika Stranke demokratske akcije (SDA), kao da se vratio s junačkog podviga, a ne s gostovanja u televizijskoj emisiji. U javnosti se masovno citiraju njegove riječi upućene sagovornicima na temu ustavno-pravnog položaja Hrvata u Bosni i Hercegovini.
Zahiragić je tokom gostovanja u emisiji “Otvoreno” na Hrvatskoj radioteleviziji (HRT) izjavio: “Da vam nešto kažem ovdje, usred Zagreba i u lice, krajnje dobronamjerno – Herceg-Bosna nikada neće biti napravljena, ni u Federaciji ni u BiH. To trebate znati. Kada prijetite, trebate znati čime prijetite.”
U televizijskom studiju zastupao je stavove suprotne ostalim sagovornicima, koristeći prepoznatljiv populistički nastup. Politički narativi koje zastupaju pojedini krugovi često se oslanjaju na ovakvu vrstu determinizma kada se raspravlja o odnosima konstitutivnih naroda u državi. Zahiragić je naglasio da svoje riječi izgovara u Zagrebu, zanemarujući historijski kontekst i ulogu Republike Hrvatske u procesima odbrane i zbrinjavanja stotina hiljada izbjeglica iz Bosne i Hercegovine tokom agresije.
Kontroverze i politički uspon
Haris Zahiragić profilisan je kao jedan od vodećih mlađih kadrova unutar SDA. Svoju javnu karijeru započeo je kao predsjednik Studentskog parlamenta Univerziteta u Sarajevu (SPUS), gdje je privukao pažnju kontroverznim stavovima i izjavama o LGBT zajednici, koje je kasnije pokušao ublažiti tvrdnjama da tim osobama ne treba nasilje nego institucionalna pomoć. Nakon toga se aktivno uključio u stranačke strukture.
Iako se njegov politički rad primarno vezivao za Kanton Sarajevo, evidentno je da teži višim nivoima vlasti. U kontekstu predstojećih izbora u Bosni i Hercegovini, medijski nastupi izvan države služe kao platforma za unutarstranačko pozicioniranje i privlačenje biračkog tijela kroz podizanje političkih tenzija. Kritičari mu često zamjeraju nedostatak diplomatskog takta i političkog obrazovanja, ističući da se radi o kadru koji se koristi u trenucima kada stranka treba mobilisati radikalnije biračko tijelo.
Zastupnički mandati i incidenti
Rođen 1991. godine, Zahiragić je diplomirao na Pravnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, gdje je bio član Upravnog odbora Univerziteta i raznih vijeća. Političku karijeru nastavio je ulaskom u Skupštinu Kantona Sarajevo, a potom je osigurao i mandat u Parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine.
Tokom parlamentarnog rada prepoznat je po oštrim i žustrim istupima koji su nerijetko bili na ivici fizičkog obračuna s političkim protivnicima. U svom političkom marketingu uspješno kombinuje populizam i nacionalnu retoriku. Mediji podsjećaju i na incidente iz njegove mladosti, kada je kao petnaestogodišnjak bio uključen u vršnjačko nasilje koje je završilo nanošenjem teških tjelesnih povreda nožem školskom kolegi.
Aktuelni potpredsjednik SDA nastoji se brendirati kao beskompromisan političar, iako mu neistomišljenici prigovaraju nadmenost i selektivno tumačenje činjenica. Tokom pomenutog gostovanja iznio je tvrdnje o izbornom legitimitetu, navodeći da je Željko Komšić i legalan i takozvani legitimni član Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda hrvatskog naroda te da su za njega glasali pripadnici različitih naroda, što je izazvalo oštre reakcije hrvatskih političkih predstavnika koji insistiraju na onome što HDZ BiH naziva legitimnim predstavljanjem.
S druge strane, diplomatski izvori iz krugova bivših američkih ambasadora navode da su lideri SDA u ranijim neformalnim razgovorima pokazivali spremnost na kompromise o teritorijalnoj autonomiji u zamjenu za kontrolu nad većinski bošnjačkim područjima. Sam Zahiragić je nedavno komentarisao mogućnost administrativnih preuređenja unutar države.
Zahiragić je iznio svoje viđenje eventualnih pregovora o ustavnim reformama: “Evo moja ponuda o čemu možemo razgovarati. Ne može Mostar, ne može Stolac, ne može Čapljina, srednju Bosnu zaboravi, dio Livanjskog kantona zaboravi, pa evo razgovarat ćemo, pregovarat ćemo kako da napravimo taj megakanton, nemoj da ga zovemo treći entitet. Dakle, to je nerealno i svaka promjena koja bi se događala po tom pitanju etničkih linija bi bila na štetu Hrvata, a u korist Bošnjaka i baš zbog toga to neće dobiti podršku nigdje u svijetu.” Na pitanje o statusu Neuma, kratko je dodao da ni ta opcija nije moguća jer građani Sarajeva tamo posjeduju nekretnine za odmor.
