Zastupnica u Evropskom parlamentu i članica Odbora za vanjske poslove Željana Zovko uspješno je uvrstila niz svojih amandmana u godišnji izvještaj o Bosni i Hercegovini za 2025. godinu, koji je usvojio Odbor za vanjske poslove Evropskog parlamenta.
U usvojenom izvještaju potvrđena je podrška evropskom putu Bosne i Hercegovine, uz podsjećanje da napredak prema članstvu ostaje proces zasnovan na zaslugama, koji zahtijeva provođenje vjerodostojnih reformi, poštivanje vladavine prava i zaštitu temeljnih prava svih građana, uključujući konstitutivne narode.
Amandmanima zastupnice Zovko istaknuto je da su izborna i ustavna reforma ključni preduslovi za funkcionalnu i evropsku Bosnu i Hercegovinu. U izvještaju je izraženo žaljenje što BiH još nije provela neophodne ustavne i izborne reforme kojima bi se svim građanima omogućilo ostvarivanje političkih prava na ravnopravnoj osnovi.
Zovko je posebno naglasila važnost usklađivanja izbornog zakonodavstva s relevantnim presudama Ustavnog suda BiH i Evropskog suda za ljudska prava, s ciljem uklanjanja diskriminacije u izbornom procesu, uz puno poštivanje ustavne ravnopravnosti konstitutivnih naroda i svih građana.
„Ključno je konačno provesti izbornu reformu u skladu s evropskim standardima, presudama domaćih i međunarodnih sudova te načelom pune ustavne ravnopravnosti svih konstitutivnih naroda i građana. Samo takav pristup može osigurati funkcionalnu, uključivu i evropsku Bosnu i Hercegovinu“, poručila je Zovko.
Dodala je da bez rješavanja pitanja ustavne jednakopravnosti hrvatskog konstitutivnog naroda u Bosni i Hercegovini nema stvarnog napretka na evropskom putu zemlje.
Kada je riječ o Uredu visokog predstavnika, u tekst izvještaja uključeni su amandmani kojima se naglašava da svaka buduća tranzicija OHR-a mora počivati na poštivanju ustavnog poretka Bosne i Hercegovine, uz snažnije domaće vlasništvo nad reformskim procesom i jasan put prema postepenom zatvaranju OHR-a te prijenosu odgovornosti na evropske mehanizme.
Zovko, kao izvjestiteljica Evropskog parlamenta za Instrument pretpristupne pomoći IPA III, kontinuirano zagovara da se sredstva pretpristupne pomoći usmjere na reforme, jačanje institucija i evropski put Bosne i Hercegovine, a ne na finansiranje međunarodne administracije.
U tom kontekstu, tokom razmjene mišljenja s visokom predstavnicom EU za vanjsku i sigurnosnu politiku Kajom Kallas i povjerenicom za proširenje Martom Kos, naglasila je da bi sljedeći visoki predstavnik trebao biti posljednji, uz jasno definisanu strategiju postepenog okončanja mandata ili izmještanja Ureda visokog predstavnika.
Prema njenom stavu, time bi Bosna i Hercegovina mogla u punom kapacitetu započeti pristupne pregovore s Evropskom unijom, bez dugoročne ovisnosti o međunarodnoj zajednici.
Zovko je u izvještaj uključila i amandmane kojima se poziva na jačanje javne uprave i administrativnih kapaciteta te efikasnije korištenje evropskih sredstava.
Uvršteni su i amandmani kojima se traži osiguravanje programa i emitovanja sadržaja na službenim jezicima Bosne i Hercegovine, borba protiv govora mržnje u javnim medijima te zaštita kulturnog i jezičkog izražavanja svih konstitutivnih naroda u zemlji.
Izvještaj dodatno naglašava važnost poštivanja kulturne i jezičke raznolikosti u obrazovnim programima, kao i prava na obrazovanje na maternjem jeziku.
„Bosna i Hercegovina mora ostati visoko na evropskoj agendi. Ključ njenog napretka leži u provođenju reformi, jačanju institucija i pronalaženju održivih rješenja kroz dijalog i političku odgovornost domaćih aktera. Sada je ključni trenutak za iskorištavanje zamaha proširenja i ne smijemo dopustiti da BiH ponovo postane propuštena prilika u našem neposrednom susjedstvu“, zaključila je Zovko.
