Izlaganja i panel na temu “Bosna i Hercegovina: neuspjela država i nužnost trećeg hrvatskog entiteta” na predstojećem TradFestu, koji će se održati u Zagrebu, za stručnjake predstavlja destabiliziranje ionako osjetljivih političkih odnosa u regionu, ali i opasnosti uticaja desničarskih organizacija.
Prema opisu sa zvanične stranice, radi se o “festivalu tradicije i konzervativnih ideja, nasuprot takozvanih ‘naprednih’ i militantno-sekularističkih ideja i politika koje su na nasilan i revolucionarni način pokušali zatomiti, kao što i danas nastoje uništiti, izvorne tradicionalne, konzervativne i kršćanske temelje kulture u Hrvatskoj, Europi i Zapadnom svijetu”.
Jedna od tema na ovogodišnjem TradFestu je i “Bosna i Hercegovina: neuspjela država i nužnost trećeg hrvatskog entiteta”. Na stranici se pod organizatorima navode Vigilare i Fondacija Heritage.
Michael Colborne , novinar, istraživač i trener u organizaciji Bellingcat koji vodi rad ove organizacije na istraživanju i praćenju transnacionalne krajnje desnice, za Detektor kaže da Fondaciju Heritage vidi kao sve radikalniju desničarsku silu koja je zaista dobila zamah zahvaljujući izboru Donalda Trumpa i njihovom učešću u tome, kao i njihovom utjecaju na razvojnu politiku unutar administracije.
Zbog toga ga uopće ne iznenađuje da su viđeni kao dio nastojanja da šire te ideje i utjecaj u srednjoj i istočnoj Europi.
Colborne navodi da mu je ipak upečatljivo koliko su eksplicitno ovu konferenciju izvršili s pričom o “trećem entitetu”. Njemu to, kako se javlja, u BiH pokazuje, prije svega, razmjere lobiranja koje su tijekom godina provodili neki hrvatski političari iz BiH i hrvatski političari iz Hrvatske kako bi se uspostavio treći entitet.
“Gledajući konferenciju, naslove izlaganja i slično – nazivanje Bosne propalom državom, i možda ne sasvim eksplicitno, ali kroz način na koji se to uokviruje kao obrana kršćanstva – u svemu tome postoji i određeni, naravno, eksplicitni antiislamski ton”, smatra on.
Izrazio je sumnju da su zagovornici trećeg entiteta, bilo da su u Hrvatskoj, BiH iu drugim zemljama, “naročito zabrinuti za Srbe u BiH i Republiku Srpsku”.
Kao izlagači na temu o trećem entitetu najavljeni su Vinko Puljić, nekadašnji kardinal Vrhbosanske nadbiskupije (Hrvati katolici u Bosni i Hercegovini: vrijeme za stabilnost), James Carafano, viši savjetnik predsjednika, i EW Richardson Fellow priaciji Fond Heritage (Hrvatski treći entitet u Bosni i Hercegovini – jamac stabilnosti), Raymond Ibrahim, gost predavač na Dunavskom institutu u Budimpešti (Zapad i islam), te Ivan Pepić sa Sveučilišta obrane i sigurnosti “Dr. Franjo Tuđman” (Kakav bi bio hrvatski treći entitet? i Predstavljanje memoranduma o hrvatskom entitetu u Bosni i Hercegovini).
Colborne se referirao na poraz Viktora Orbana u Mađarskoj, te istaknuo kako ima osjećaj da su ovakvi sve radikalniji desničarski akteri koji dolaze iz Sjedinjenih Američkih Država, koji godinama pokušavaju proširiti svoj utjecaj i aktivnosti u Europi, barem sada izgubili iznimno važan središnji čvor i izvor financiranja za svoje aktivnosti.
“Sve u svemu, ne iznenađuje me uključenost Heritage Foundation u ovo. To je u skladu s agendom koju su željeli provoditi zajedno s Trumpovom administracijom – mnogo odlučnija i otvorenija vizija ‘kršćanske Evrope’. To se vidi i po jeziku koji koriste u opisima – oni to doživljavaju kao borbu. I u tome su na duge staze”, zaključio je.
Naučni saradnik Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu Hikmet Karčić smatra da ovakav razvoj događaja upućuje na širi i zabrinjavajući trend – prostor think tank organizacija, koji je tradicionalno trebao biti mjesto slobodne razmjene ideja i nezavisne analize, sve više se pretvara u produženu ruku određenih političkih i ideoloških projekata.
“Umjesto pluralizma i otvorene debate, svjedočimo procesu u kojem se intelektualna scena sužava i stavlja u funkciju unaprijed definiranih ciljeva”, kaže Karčić za Detektor.
On dodaje da se u tom kontekstu može govoriti o svojevrsnoj monopolizaciji ideja, gdje određeni akteri, uz značajne resurse i političke veze, oblikuju narative koji nadilaze nacionalne granice i direktno utiču na unutrašnje procese u državama poput BiH.
“Takav pristup ne samo da potkopava kredibilitet think tank zajednice nego dodatno destabilizira ionako osjetljive političke odnose u regionu”, kaže Karčić.
Političkog analitičara i višeg saradnika Vijeća za politiku demokratizacije Kurta Bassuenera je najviše iznenadilo prisustvo Puljića i njegova “glavna” uloga na panelu.
Za Detektor kaže da ga ne iznenađuje što je Hrvatska uključena i da pretpostavlja da to ne znači nužno zvanično odobrenje.
“Stavovi izneseni u programu od strane učesnika s kojima sam upoznat nisu mi šokantni. U cjelini, program predstavlja izrazito krajnje desničarski, reakcionaran i antiinkluzivan pogled na svijet – i na to kakva bi Bosna i Hercegovina trebala biti”, smatra on.
Bassuener navodi da je pozicija Foundacije Heritage kao suorganizatora svega ovoga ustvari “X faktor”, te da su veze s Trumpovom administracijom poznate, posebno kroz “Project 2025”.
“Zanimljivo je da su sve teme koje se odražavaju u agendi ove konferencije bile prisutne u tekstovima Maxa Primorca za Heritage – ali on nije na ovoj konferenciji niti je više dio Heritagea. Pitanje je u kojoj mjeri će ovo, ako uopće, utjecati na politiku SAD-a. Ili, u tom smislu, predstavljati politiku Hrvatske”, smatra on.
Profesor ustavnog prava Kasim Trnka smatra da se radi o jednom dijelu ukupne kampanje Republike Hrvatske i HDZ-a BiH, koji rade na tome da pokušaju dobiti treći entitet, odnosno “da teritorijaliziraju nacionalni interes po ugledu na RS, koja je u samom Dejtonskom mirovnom sporazumu dobila entitet s nacionalnim predznakom”. Trnka je mišljenja da se s više strana pokreće ta inicijativa, pokušavajući da se stvori medijski ambijent “u kome bi to trebalo da bude neka normalna ideja”.
“Naravno, potpuno je jasno da to vodi daljoj podjeli, daljem zatvaranju u pojedine nacionalne okvire, i to vodi destabilizaciji BiH. Ja mislim da to ni u kojem slučaju nije ideja koja je prihvatljiva”, kaže Trnka.
On naglašava da se može i treba razgovarati ako smatraju rješenjem da postoji neka diskriminacija hrvatskog naroda kao kolektiviteta, no da treba koristiti potpune druge argumente, a ne, kao što se često iznosi, da je jedini treći entitet. Elementi te ideje, prema njegovim riječima, već postoje kroz Šume, Elektroprivredu Herceg-Bosne ili Radio-televiziju Herceg-Bosne.
“Oni bi, dakle, htjeli da to sada sve stavljaju u ustavni okvir tvrdeći da je to jedino rješenje za ustavnu krizu u BiH, što, naravno, nije tačno”, kaže on.
Prema Ustavu, kako Trnka pojašnjava, to je potpuno neizvodljivo jer predstavlja promjenu Dejtonskog mirovnog sporazuma.
“To bi moralo da se dvotrećinskoj većini usvoji u Parlamentarnoj skupštini u oba doma, i to bi značilo, ustvari, suštinsku promjenu Dejtonskog mirovnog sporazuma”, dodaje on.
TradFest, kako se navodi na njihovoj stranici, na proaktivan način želi potaknuti promišljanje i djelovanje, odnosno reakciju na negativne ‘napredne’ pojave te potaknuti i promicati povratak na tradiciju, red i konzervativne vrednote.
“Time će se ostvariti društveno okruženje koje će poticajno djelovati na obitelj i razvoj zajednice u civilnom društvu, politici i gospodarstvu. TradFest omogućuje širenje dobrih ideja te međusobno povezivanje i umrežavanje ljudi sa sličnim pogledima i vrjednotama”, navodi se na stranici.
Održavanje TradFesta planirano je u Zagrebu u petak i subotu.
