Dok se sukob na Bliskom istoku dodatno zaoštrava, stručnjaci upozoravaju na novu potencijalnu prijetnju – napade na postrojenja za desalinizaciju, ključnu infrastrukturu koja u mnogim državama Zaljeva osigurava pitku vodu.
Zemlje poput Ujedinjenih Arapskih Emirata, Kuvajta, Bahreina i Saudijske Arabije gotovo u potpunosti zavise od desalinizacije, odnosno procesa pretvaranja morske vode u pitku.
Procjenjuje se da oko 100 miliona ljudi u regiji svakodnevno dobija vodu upravo iz takvih postrojenja.
Strah od napada na ključnu infrastrukturu
Stanovnici regiona već izražavaju zabrinutost. Jedna stanovnica UAE-a, koja je za CNN govorila pod pseudonimom Sofia, kaže da je pomisao na prekid opskrbe vodom posebno zastrašujuća.
“Na kraju dana, mi smo ipak u pustinji. Nafta i plin možda pokreću ekonomiju, ali voda je temelj našeg opstanka”, rekla je.
Napetosti su dodatno porasle nakon što su vlasti u Bahreinu objavile da je iranski dron oštetio jedno postrojenje za desalinizaciju, iako opskrba vodom nije bila prekinuta.
Voda kao novo oružje rata
Stručnjaci upozoravaju da bi koordinirani napad na takvu infrastrukturu bio dramatična eskalacija sukoba.
Michael Christopher Low, direktor Centra za Bliski istok na Univerzitetu Utah, rekao je da bi takav potez bio gotovo nezamisliv.
“To bi bilo poput posezanja za nuklearnim oružjem”, upozorio je.
Sličnog je mišljenja i Laurent Lambert sa Doha Institute for Graduate Studies, koji ističe da bi posljedice mogle biti katastrofalne jer neke zemlje imaju zalihe vode za samo nekoliko sedmica.
Zaljev – “kraljevstva slane vode”
Zemlje Zaljeva danas su među najvećim svjetskim proizvođačima desalinizirane vode. U pojedinim državama, poput Kuvajta i Omana, više od 90 posto pitke vode dolazi iz ovog procesa.
Veliki gradovi poput Dubaija, Abu Dabija, Dohe i Rijada gotovo su potpuno zavisni od desalinizacije.
Stručnjaci upozoravaju da bi oštećenje ovih postrojenja moglo izazvati ozbiljne posljedice – od restrikcija vode i zatvaranja industrije do humanitarne krize.
Ranjivost infrastrukture
Iako zemlje Zaljeva imaju strateške rezerve vode i velike finansijske resurse, dugotrajan prekid rada desalinizacijskih postrojenja mogao bi izazvati velike probleme.
Postrojenja su složeni i visokotehnološki sistemi, a njihova popravka nakon ozbiljnog oštećenja mogla bi trajati sedmicama ili čak mjesecima.
Stručnjaci upozoravaju da bi takav scenarij predstavljao egzistencijalnu prijetnju za neke države u regiji.
Zbog toga mnogi smatraju da bi eventualni napad na postrojenja za desalinizaciju bio prelazak crvene linije sa nesagledivim političkim i humanitarnim posljedicama.
