Specijalni dopisnik Federalne televizije iz Sjedinjenih Američkih Država Ivica Puljić govorio je o stvarnom političkom dometu aktivnosti bh. zvaničnika u Washingtonu, ali i o širem kontekstu američke sigurnosne strategije i njenom utjecaju na Bosnu i Hercegovinu i region Zapadnog Balkana.
Puljić se osvrnuo na dešavanja u američkom Senatu, gdje je na Pododboru za Evropu, koji djeluje u okviru Odbora za vanjske poslove, održano svjedočenje o evropskoj energetskoj sigurnosti. Tokom rasprave bilo je riječi i o Južnoj plinskoj interkonekciji između Bosne i Hercegovine i Hrvatske, projektu koji ima važan strateški značaj za energetsku stabilnost regiona.
Govoreći o čestim ocjenama da je aktuelna godina presudna za Zapadni Balkan, Puljić je takve tvrdnje stavio u širi kontekst dugotrajne političke nestabilnosti.
„Mislim da je, zapravo, svaka godina presudna za Zapadni Balkan.“
Washington u znaku diplomatskih aktivnosti
Puljić je pojasnio da se niz političkih i diplomatskih događaja u Washingtonu odvija paralelno s tradicionalnim Molitvenim doručkom, koji svake godine okuplja veliki broj međunarodnih delegacija. U tom periodu brojne organizacije i institucije koriste prisustvo političara iz cijelog svijeta za organizovanje konferencija i sastanaka.
„Danas će se u Atlantic Councilu održati konferencija na kojoj će biti Željka Cvijanović, bit će i predsjednik Crne Gore Jakov Mijatović. Bit će tu još nekoliko političara sa Zapadnog Balkana.“
On ističe da ovakvi skupovi predstavljaju dio ustaljenog diplomatskog kalendara u Washingtonu.
„To se uvijek koristi kada je molitveni doručak u opticaju i dođu brojni političari, pa onda nevladine organizacije i Washingtonu organiziraju skupove.“
Promjene u američkoj sigurnosnoj politici
Prema njegovim riječima, analize koje dolaze iz utjecajnog Atlantic Councila ukazuju na značajne promjene u strateškom pristupu Sjedinjenih Američkih Država prema Evropi.
„Prema ekspertima Atlantic Councila, upravo američka strategija nacionalne sigurnosti je najavila smanjenje američkog angažmana u Evropi.“
Takva promjena može imati dugoročne posljedice za zemlje koje su se godinama oslanjale na američku političku i sigurnosnu podršku.
„I to bi moglo utjecati, naravno, na Balkan i na Bosnu i Hercegovinu, koja se od ’90-ih oslanja na neku vrstu stabilnosti na Sjedinjene Države i međunarodnu zajednicu.“
Puljić naglašava da ovakva strategija izaziva zabrinutost ne samo na Balkanu, već i među evropskim saveznicima Sjedinjenih Američkih Država.
Lobiranje i politički utjecaj
Govoreći o aktivnostima bh. zvaničnika u Washingtonu, Puljić je napravio jasnu razliku između propagandnih aktivnosti i stvarnog političkog lobiranja.
„Željka Cvijanović je ovdje u Washingtonu najdalje otišla u vezi s lobiranjem.“
Ipak, ukazao je na razliku između javne promocije i konkretnih političkih rezultata.
„Članica Predsjedništva Bosne i Hercegovine, koja zapravo odlično radi na propagandi, manje na lobiranju, dok je ovdje u Washingtonu.“
Susreti bez većeg političkog značaja
Puljić je posebno govorio o sastancima Milorada Dodika i Željke Cvijanović, navodeći da njihov politički značaj često biva preuveličan u javnosti.
„Ono što je pomalo žalosno jeste to koliko ljudi i mediji nasjedaju na tu propagandu. Ona i Dodik su se sretali s marginalnim zakonodavcima u Kongresu.“
Dodao je da prisustvo Molitvenom doručku ne znači automatski i politički utjecaj, s obzirom na veliki broj učesnika iz cijelog svijeta.
„Bili su na molitvenom doručku kao i osam drugih pozvanih iz BiH, tri i po tisuće iz cijelog svijeta.“
Kao primjer simboličnih, ali ne i suštinski važnih kontakata, naveo je i fotografije koje su plasirane u javnost.
„Oni su odatle slali brojne slike, poput recimo onih iz hodnika s američkim ministrom rata ili odbrane Peteom Hegsethom, koji je izašao popit kavu.“
Različiti nivoi političkih kontakata
Puljić je ukazao i na razliku između aktivnosti različitih političkih predstavnika iz Bosne i Hercegovine koji borave u Washingtonu.
„Sabina Ćudić je ovdje. Ona je sudionica važnog međunarodnog skupa – međuparlamentarnog sigurnosnog foruma.“
Istovremeno je naveo da određeni sastanci na visokom nivou nisu održani.
„Zanimljivo je da Cvijanović nema ovaj put, barem je tako zasad, sastanke na visokoj razini u State Departmentu.“
Razlog za to vidi u promjenama prioriteta američke administracije.
„State Department više nije zainteresiran.“
Kontekst sankcija i političkih odnosa
Puljić se osvrnuo i na širi politički kontekst, uključujući promjene u statusu Milorada Dodika i odluke koje su donesene u Republici Srpskoj.
„Dodiku su skinute sankcije, sklonjen je sa izvršne vlasti, na zahtjev američke administracije Narodna skupština RS-a je povukla neustavne zakone, ne ulazi se više tako lako u State Department.“
Istakao je da su pojedini bh. zvaničnici ostvarili ozbiljnije kontakte s američkim političkim predstavnicima.
„Treba kazati da su u Americi često ministar vanjskih poslova Dino Konaković, član Predsjedništva BiH Denis Bećirović, koji je u prosincu imao susrete s mnogo važnijim zakonodavcima u Kongresu nego što su to radili Cvijanović i Dodik.“
Na kraju je najavio i dolazak predsjedavajućeg Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željka Komšića u Washington, uz ocjenu dosadašnjih diplomatskih aktivnosti.
„U subotu ovdje dolazi predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić, kojem je to četvrti dolazak od 20. rujna, ali nijednom nije imao susret s nekim značajnim američkim dužnosnikom.“
Puljićeva analiza ukazuje na složenost diplomatskih odnosa i važnost stvarnog političkog utjecaja, koji se ne mjeri brojem fotografija ili javnih objava, već konkretnim sastancima i rezultatima na najvišem nivou.
