Društvo za ugrožene narode – Odjeljenje za Bosnu i Hercegovinu uputilo je oštru kritiku i izrazilo duboku zabrinutost povodom osnivanja takozvanog „Centra za borbu protiv terorizma“ pri Ministarstvu unutrašnjih poslova Republike Srpske. Posebnu zabrinutost izaziva činjenica da bi ovaj centar, prema dostupnim informacijama, trebao djelovati pod direktnim rukovodstvom mađarske elitne policijske jedinice TEK (Terrorelhárítási Központ).
Sporazum ozvaničen u Zalužanima
Osnivanje centra formalizirano je 28. januara 2026. godine u Zalužanima kod Banje Luke. Tom prilikom javnosti su se obratili ministar unutrašnjih poslova RS Željko Budimir i direktor mađarskog TEK-a Hajdú János, potvrdivši saradnju između entitetskog MUP-a i mađarske sigurnosne strukture.
Upozorenja Društva za ugrožene narode
Direktorica Društva za ugrožene narode, Belma Zulčić, upozorila je na više ozbiljnih problema koje ovakav aranžman otvara, ocijenivši ga izuzetno osjetljivim i politički rizičnim.
Kao prvi problem istaknula je politički kontekst u kojem je odluka donesena. Prema njenim riječima, osnivanje centra dolazi u trenutku dubokih institucionalnih blokada, brojnih optužbi za urušavanje vladavine prava i zaoštrenih političkih odnosa, što dodatno pojačava sumnje u stvarne namjere ovog poteza.
Posebno je naglasila pitanje ustavne legitimnosti. Bosna i Hercegovina je, kako navodi, suverena država u kojoj se sigurnosna i policijska saradnja sa stranim akterima mora uspostavljati isključivo putem državnih institucija. Svako djelovanje na entitetskom nivou koje uključuje strane sigurnosne strukture smatra se direktnim zadiranjem u ustavni poredak države.
Dodatni problem predstavlja izostanak demokratskog i parlamentarnog nadzora. Zulčić upozorava da formiranje ovakvih centara bez kontrole institucija Bosne i Hercegovine stvara prostor za političku zloupotrebu policijskih snaga i njihovu instrumentalizaciju u dnevno-političke svrhe.
Pitanje nadležnosti i ustavne kontrole
U saopćenju se izričito naglašava da svako prisustvo stranih policijskih ili vojnih struktura, kao i obuka domaćih specijalnih jedinica od strane stranih aktera, mora biti jasno pravno regulisano kroz institucije države Bosne i Hercegovine.
„Prisustvo stranih sigurnosnih snaga u takvom kontekstu otvara ozbiljna pitanja ustavne legitimnosti, nadležnosti i demokratske kontrole“, poručila je Zulčić.
Moguće posljedice po državu i sigurnosni sistem
Prema ocjeni Društva za ugrožene narode, ovakav potez nosi višestruke rizike. Prije svega, dovodi se u pitanje ustavna nadležnost države BiH u oblasti vanjske i sigurnosne politike. Također se upozorava na mogućnost fragmentacije sigurnosnog sistema i uvođenja stranog faktora bez ikakve kontrole državnih organa.
Na diplomatskom planu, ističe se rizik od dodatnog pogoršanja odnosa sa zapadnim partnerima, posebno zbog specifične i politički osjetljive uloge mađarskih specijalnih snaga u Republici Srpskoj.
Zaključno, osnivanje Centra za borbu protiv terorizma pod patronatom mađarske jedinice TEK ocjenjuje se kao potez koji dodatno produbljuje političku krizu u Bosni i Hercegovini i ozbiljno dovodi u pitanje suverenitet i jedinstvo državnih sigurnosnih institucija.
