Bivši predsjednik bh. entiteta Republike Srpske Milorad Dodik saopštio je da će tokom sastanka s predsjednikom Izraela Isakom Hercogom predložiti da se Sarajevska Hagada, jedan od najznačajnijih kulturno-historijskih rukopisa u Bosni i Hercegovini, „vrati u Izrael“. Kao razlog naveo je tvrdnju da je Hagada postala „predmet političke zloupotrebe jevrejske kulturne baštine“.
„Hagada nije i ne smije biti sredstvo političkog obračuna – ona je svjedok istorije i kulture naroda koji je preživio progon“, naveo je Dodik u objavi na društvenim mrežama, dodajući da „korištenje Hagade bi se simbolički stalo protiv Izraela duboko vrijeđa one koji znaju šta ona znači za Jevreje“.
U istom kontekstu, Dodik je ocijenio da „namjera da se replika tog dragocjenog rukopisa koristi za finansiranje Gaze predstavlja vrhunac netrpeljivosti prema jevrejskom narodu“.
Međutim, Sarajevska Hagada se u Bosni i Hercegovini i šire smatra ne samo dijelom jevrejskog, već i bosanskohercegovačkog kulturnog nasljeđa, te jednim od najvažnijih simbola multikulturalnog identiteta Sarajeva. Riječ je o rukopisu iz 14. stoljeća, koji su u Bosnu donijeli sefardski Jevreji prognani iz Španije, a koji se u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine čuva već više od stotinu godina.
Tokom svog dugog boravka u Sarajevu, Hagada je preživjela ratove, političke lomove, raspade država i višestruke pokušaje uništenja. Njeno očuvanje omogućeno je zahvaljujući solidarnosti i humanosti građana različitih vjera i nacionalnosti, koji su je kroz historiju štitili kao zajedničko dobro.
Sarajevska Hagada danas se posmatra kao snažan simbol suživota i međusobnog poštovanja, svjedočeći o činjenici da je Sarajevo grad u kojem su stoljećima zajedno živjeli i stvarali muslimani, katolici, pravoslavci i Jevreji.
Posebno se ističe period Drugog svjetskog rata, kada su Hagadu od nacističke zapljene sakrili Bošnjaci – kustosi Zemaljskog muzeja – izlažući vlastite živote ozbiljnom riziku kako bi sačuvali ovaj neprocjenjivi rukopis.
Zbog toga se Dodikova izjava u javnosti ne doživljava samo kao politički kontroverzna, već i kao historijski neutemeljena, te kao pokušaj redefinisanja značenja jednog od ključnih simbola zajedničkog kulturnog nasljeđa Bosne i Hercegovine.
Umjesto da se koristi za dnevno-političke svrhe, Sarajevska Hagada, prema mišljenju brojnih historičara i kulturnih radnika, treba ostati ono što je decenijama bila – most između kultura i religija, te dokaz da različitosti mogu biti izvor snage i bogatstva, a ne podjela.
