data-nosnippet>
Grčka planira proširiti svoje teritorijalne vode, potencijalno i u osjetljivom području Egejskog mora, potvrdio je grčki ministar vanjskih poslova George Gerapetritis. Ova najava ponovo je otvorila jedno od najopasnijih pitanja u odnosima Atine i Ankare, koje decenijama opterećuje dvije NATO saveznice.
Govoreći u grčkom parlamentu, Gerapetritis je istakao da se suverenitet Grčke u Egejskom moru trenutno proteže na šest nautičkih milja, ali da su u pripremi daljnji potezi, po uzoru na ranije sporazume s Italijom i Egiptom.
„Kao što smo postigli dogovor s Italijom i Egiptom, očekujemo i dodatno proširenje teritorijalnih voda“, poručio je šef grčke diplomatije.
Iako nije precizirao koja bi tačno područja bila obuhvaćena, sama najava predstavlja crvenu liniju za Ankaru. Turski parlament je još 1995. godine zvanično proglasio da bi jednostrano proširenje grčkih teritorijalnih voda u Egeju predstavljalo casus belli, odnosno povod za rat.
Grčka je već ranije proširila svoje teritorijalne vode u Jonskom moru sa šest na 12 nautičkih milja, nakon sporazuma s Italijom, dok je s Egiptom potpisala dogovor o razgraničenju u istočnom Mediteranu. Međutim, slični potezi u Egejskom moru do sada su izbjegavani zbog snažnog protivljenja Turske.
Ankara tvrdi da bi proširenje grčkih voda u Egeju praktično pretvorilo ovo more u „grčko jezero“, čime bi se Turskoj znatno ograničio pristup međunarodnim vodama, pomorskoj trgovini i vojnim manevrima.
Tenzije su dodatno porasle i u julu, kada je Grčka predstavila planove za uspostavljanje morskih parkova u Jonskom i Egejskom moru. Prema mapama koje je Atina dostavila, park u Egejskom moru obuhvatao bi oko 9.500 kvadratnih kilometara u području južnih Kiklada, što je Ankara protumačila kao pokušaj indirektnog potvrđivanja suvereniteta nad spornim zonama.
Zvanična Atina, s druge strane, insistira da je jedino pitanje o kojem je spremna razgovarati s Turskom razgraničenje pomorskih zona, uključujući kontinentalni pojas i isključivu ekonomsku zonu, dok proširenje teritorijalnih voda smatra svojim neotuđivim suverenim pravom.
