Govor Željane Zovko u Evropskom parlamentu, u kojem federalizam predstavlja kao rješenje za Bosnu i Hercegovinu, izazvao je reakcije jer se tumači kao nastavak politike Dragana Čovića i ideje uspostave trećeg entiteta.
HDZ-ova europarlamentarka Željana Zovko ponovo je izazvala političke reakcije u Bosni i Hercegovini nakon govora u Evropskom parlamentu, u kojem je poručila da se zemlja nalazi između, kako je navela, dvije suprotstavljene sile – unitarizma i separatizma.
Prema njenim riječima, Evropski parlament federalizam vidi kao srednji put i održivo rješenje koje bi Bosni i Hercegovini moglo osigurati stabilnost i evropsku budućnost. Takva poruka, međutim, u domaćoj javnosti tumači se kao nastavak dugogodišnjeg lobiranja predsjednika HDZ-a BiH Dragana Čovića za uspostavu trećeg entiteta.
Zovkin govor dolazi u trenutku kada je i sam Dragan Čović otvoreno priznao da bi, kada bi imao mogućnost, formirao treći entitet u Bosni i Hercegovini. Čović je više puta naglasio da, po njegovom mišljenju, građanski i unitarni koncept države ne može zaživjeti, tvrdeći da se takvim modelom ugrožavaju identiteti konstitutivnih naroda.
Prema Čovićevim riječima, nemoguće je, kako je naveo, vjeru, kulturu, jezik i višestoljetnu baštinu naroda u BiH transformisati u nešto drugo. Istakao je da većina pripadnika sva tri konstitutivna naroda želi zadržati svoj identitet onako kako je postojao kroz historiju.
Govoreći o trećem entitetu, Čović je naveo da bi ga formirao kada bi to bilo moguće, ali je dodao da bi za takav potez bila potrebna promjena Ustava BiH. Bez ustavnih izmjena, smatra on, rasprava o toj temi nema praktičnog smisla, iako je naglasio da BiH u budućnosti treba drugačije uređenje koje bi, kako tvrdi, zadovoljilo potrebe svih konstitutivnih naroda i ostalih građana.
Čović je također poručio da ima drugačiji pogled na Dejtonski mirovni sporazum, aludirajući na ideje o takozvanom „Dejtonu dva“, koje se povremeno pojavljuju u političkim krugovima.
Izjave Željane Zovko u Evropskom parlamentu i stavovi Dragana Čovića ponovo su otvorili pitanje političkog preustroja Bosne i Hercegovine, uz sve izraženije strahove da se iza pojma federalizma krije pokušaj realizacije ideje trećeg entiteta.
Slobodna Bosna
