Sanin Musa podsjetio je na događaj od 10. februara 1997. godine, kada su Bošnjaci Mostara i Hercegovine krenuli posjetiti mezarja svojih najmilijih na groblju Liska. Tada su, prema njegovim riječima, pripadnici policije hrvatskih snaga otvorili vatru, pri čemu je jedna osoba izgubila život, a više od dvadeset ih je povrijeđeno.
Ističe da su tada učesnici kolone, među kojima su bili i vjerski službenici, odbili pristati na zabranu slobodnog kretanja i prakticiranja vjere, uprkos podjelama i teritorijalnim ograničenjima.
Musa povlači paralelu s aktuelnim događajima, tvrdeći da i danas postoji pokušaj ograničavanja vjerskih prava u pojedinim dijelovima Hercegovine. Naglašava da dio javnosti, umjesto podrške, upućuje kritike i osporava njihovo pravo na slobodno ispoljavanje vjere.
– I tada i sada, naš stav je jasan – ne pristajemo na bilo kakvu zabranu vjere ili ograničavanje osnovnih prava – poručio je Musa, pozivajući Bošnjake Hercegovine na jedinstvo i istrajnost u zaštiti svojih prava.
Musinu objavu prenosimo u cijelosti:
NE PRISTAJEMO NA TO DA JE ISLAM ZABRANJEN U ŠIROKOM!
Kada su Bošnjaci Mostara i Hercegovine 10. februara 1997. godine krenuli da obiđu mezarja svojih najmilijih na groblju Liska, pripadnici policije hrvatskih snaga su zapucali. Ubijen je jedan Bošnjak, više od dvadeset ih je povrijeđeno.
Svjestan sam da pri spominjanju ovog događaja treba biti naročito pažljiv, posebno zbog ubijene osobe i njegove porodice, ali je neizbježna jedna paralela.
Ovi dostojanstveni Bošnjaci u koloni, među kojima su i imami, nisu pristali da im neko zabrani slobodu kretanja i slobodu vjere, nisu htjeli pristati da ne mogu doći u Liska park i tamo ispoljavati svoju vjeru iako je to područje bilo označeno kao hrvatski teritorij.
Zamislite da je tada neko, poput danas izvjesnog novinara Nedima Hrbata, optužio predvodnike i učesnike kolone da su radikali, da je to teritorij koji pripada nekome drugom i da je prihvatljivo da ne mogu otići na mezarje svojih najmilijih.
Upravo ovo nam se sada desilo. U cilju da zaštitimo prava vjernika, da pokažemo da je Bosna i Hercegovina slobodna zemlja, manji dio javnosti je osudio našu borbu za vjeru, narod i državu.
Dakle, s punim pravom i zbog izuzetno sličnih okolnosti, možemo zaključiti da bi Nedim Hrbat, kao i direktorica portala Radio Sarajevo Suada Peštek i još poneki, u slučaju da su tada bili u poziciji, vjerovatno ispoljili niz uvreda i kritika koloni Bošnjaka koja nije pristala da ne mogu doći na mezarje. Nazivali bi ih radikalima a njihovu šetnju performansom.
NI MI NISMO HTJELI PRISTATI DA JE ISLAM ZABRANJEN U ŠIROKOM!
Zato Bošnjaci Hercegovine trebaju biti uvjereni da ne bi uspjeli u ostvarivanju svojih prava, da su se tada pitali Nedim Hrbat i Suada Peštek.
