Povodom Međunarodnog praznika rada hiljade vatri gorjelo je nekada na bosanskohercegovačkim brdima, pripreme za druženja pored njih trajale su danima, a uspomene traju decenijama.
Generacije Goraždana koje ih nose u sebi prvomajskoj vatri ne daju da se ugasi, a najveća je uoči ovog praznika gorjela u spomen – kompleksu Tito na Mravinjcu.
Enes Varnica. A. Bajramović / Avaz
– Tradiciju želimo sačuvati zbog mlađih generacija koje se sve više udaljavaju jedni od drugih zahvaljujući ovim mobitelima koji je, za većinu, jedino druženje. Živim ovdje, u naselju koje je sačuvalo ovaj kompleks, a sve je više i mladih koje Tita ne bi dale. Tito je jedan, nema ih više. Za to doba nas vežu lijepe uspomene, s ljudima na tim pozicijama danas ih više nema. Nekada su se na Praznik rada otvarale fabrike, pravili koncerti na ulicama, a danas je to zamrlo – kaže Enes Varnica iz Mravinjca.
Ismet Hajdarević zakoračio je u osmu deceniju života, a prvomajskih vatri s goraždanskih brda sjeća se i iz djetinjstva.
Ismet Hajdarević. A. Bajramović / Avaz
– Bio je neki takmičarski duh, pa se gledalo gdje je najveći plamen. Mjesec dana se kasnije prepričavalo. Uporedo su trajale i pripreme za prvomajski uranak, druženja, sportske aktivnosti, druženja. Danas je svega toga manje, ali bitno je da se prvomajska vatra ne ugasi – kaže Hajdarević.
Ovo što vidiš u podnožju kompleksa „Tito“, priča Alen Selimović, izgrađeno je u to doba, od magistralne ceste do objekata nekadašnje „Azotare“.
Alen Selimović. A. Bajramović / Avaz
– Ne može se zaboraviti sve što je urađeno u tom vremenu, kako ga god neko gledao. Ja i dalje mislim da je onaj sistem uradio više nego svi ovi poslije rata, koji ne mogu ni okrečiti ono što je Tito izgradio – dodaje Selimović.
Spomen-park “Tito” prije 45 godina dobrovoljnim radom izgradili su stanovnici Mravinjca i Goražda. Titovo ime s betonskim slovima, velika zvijezda petokraka u podnožju 88 borova koji simboliziraju maršalov životni vijek i danas privlače pažnju putnika koji kroz Mravinjac i Goražde putuju prema Beogradu ili iz Srbije prema Crnoj Gori i Hrvatskoj.
Samir Imamović. A. Bajramović / Avaz
– Odmah nakon rata ljudi su dolazili da ovo sruše, ali su ih mještani udaljili. Danas sa svih strana dobijamo samo pohvale. Prolaznici iz Srbije, Crne Gore, od svuda, pišu nam i šalju podršku. Imali smo projekat da se uradi ograda, kapija, da se slova ponovo ofarbaju, sve bi bilo ljepše uz ulaganje nekih 12.000 KM, ali našom neaktivnošću to nije ostvareno. UABNOR inače održava 7 kulturno – historijskih spomenika u BPK Goražde i to sve volonterski. Isključivo sredstvima članova udruženja – kaže Samir Imamović iz UABNOR-a.
