Kompletan sadržaj non-papera Francuske i Njemačke o situaciji u Bosni i Hercegovini
Nakon vijesti od prije nekoliko dana da su Francuska i Njemačka uputile “non-paper” članicama Evropske unije, a u kojem se poziva na diplomatsku i političku akciju u Bosni i Hercegovini, donosimo cjelokupan sadržaj tog dokumenta.
U ovom dokumentu, koji su u optjecaj pustile Francuska i Njemačka, poziva se na političku izolaciju rukovodstva Republike Srpske, kao i na uvođenje sankcija – entitetu RS finansijskih, a političkih onima koji izbjegavaju pravdu. Sve navedene mjere predlažu se na nivou EU.
Zanimljivo je da se na djelovanje poziva i visoki predstavnik Christian Schmidt.
Dokument je datiran na 12. maj i nosi naziv “Odgovori na napade Republike Srpske na ustavni poredak BiH”.
Sadržaj i prijedlozi iz non-papera jasno pokazuju zašto je izazvao burne reakcije u Srbiji, gdje je tim povodom jutros održana sjednica Savjeta za nacionalnu bezbjednost. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić tom prilikom je prisutne upoznao sa sadržajem dokumenta.
U nastavku donosimo integralni prijevod sadržaja:
„Francuska i Njemačka cirkulirale su non paper prema svim zemljama članicama Evropske unije u kojem su sadržane informacije o situaciji u BiH i potrebi da se uvedu ili u onim zemljama koje su to već učinile da se pooštre sankcije Miloradu Dodiku, predsjedniku RS i bjeguncu od bh. pravosuđa, saznaje Raport iz izvora u Briselu.
U dokumentu se sve članice Evropske unije motiviraju da uvedu pojedinačne sankcije Dodiku, ali i da ponovo na nivou EU razmotre uvođenje EU sankcija.
Dokument je izrađen u kontekstu zaključaka Političkog i sigurnosnog komiteta (PSC), dogovorenih 26. marta 2025. godine, koji otvaraju prostor za dalji angažman država članica EU u vezi s aktuelnom ustavnom krizom u BiH. Cilj dokumenta je olakšati raspravu o odgovoru EU na napade entiteta RS na ustavni poredak Bosne i Hercegovine.
OBRAZLOŽENJE
Trenutna ustavna kriza u Bosni i Hercegovini predstavlja najozbiljniji izazov suverenitetu, jedinstvu te funkcionalnom i teritorijalnom integritetu države od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma prije 30 godina.
Radnje i pravni akti koje je entitet RS proveo nakon izricanja prvostepene presude predsjedniku RS Miloradu Dodiku 26. februara 2025. godine predstavljaju direktne napade na ustavni poredak BiH:
Odluka o mjerama prema neustavnim odlukama institucija BiH (26. februar 2025.)
Zakon o VSTV-u RS (27. februar 2025.)
Zakon o zabrani djelovanja institucija BiH u RS (Sud BiH, Tužilaštvo BiH, SIPA)
Izmjene Krivičnog zakona RS
Zakon o registru i transparentnosti nevladinih organizacija
Nacrt Ustava RS (13. mart 2025.)
Zakon o zaštiti ustavnog poretka RS
Evropska unija i njene članice su oštro osudile ove poteze, ističući kako predstavljaju prijetnju institucijama BiH i osnovnim slobodama građana. Ovi akti proturječe obavezama koje je BiH preuzela na evropskom putu, posebno nakon otvaranja pristupnih pregovora.
CILJ
Lokalna odgovornost za mirno rješavanje krize ostaje ključna. Vlasti u BiH moraju upravljati situacijom, dok vanjski uticaji trebaju biti ograničeni.
Cilj EU ostaje podrška suverenoj, stabilnoj, funkcionalnoj i evropskoj BiH, koja poštuje vladavinu prava, demokratske vrijednosti i evropske standarde.
Neposredni cilj: Poništavanje neustavnih zakona i povlačenje nacrta novog ustava RS.
Trajni cilj: Potpuni i nepovratni povratak RS u ustavni okvir BiH, funkcionalno sudjelovanje predstavnika RS u državnim institucijama i provođenje preporuka EU iz 2022. godine.
SLJEDEĆI KORACI
1. Finansijska podrška
Obustava svih projekata iz Investicijskog okvira za Zapadni Balkan (WBIF) koji direktno ili indirektno koriste RS.
Istražiti mogućnost obustave dvaju već zaustavljenih projekata.
EU da se obrati Svjetskoj banci i drugim finansijskim institucijama s ciljem usklađivanja pristupa.
Obustava bilateralne finansijske pomoći projektima korisnim za RS.
2. Sankcije
EU treba razmotriti primjenu postojećeg okvira za sankcije (Odluka 2011/173/ZVSP), s ciljem uvođenja mjera protiv odgovornih pojedinaca.
Očekuju se prijedlozi visokog predstavnika EU.
Ako izostane konsenzus, razmotriti nacionalne mjere: zabrane putovanja, zamrzavanje imovine itd. One trebaju biti privremene i koordinirane među članicama EU.
3. Proširenje
EU i njene članice treba da naglase kako potezi RS nisu u skladu s evropskim putem BiH.
Napredak BiH u procesu pristupanja EU biće uslovljen implementacijom 14 prioriteta iz preporuke Evropske komisije (2022).
Pojačati javnu komunikaciju o koristima evropskih integracija.
4. Kontakti s dužnosnicima RS
Poruke upućene dužnosnicima RS i SNSD-a trebaju upozoriti na rizike nastavka neustavnog kursa.
EU ostaje otvorena za dijalog i deeskalaciju čim dođe do promjene kursa.
Angažman s opozicijom i civilnim društvom treba biti pojačan.
Prekinuti kontakte na visokom nivou s osuđenim ili optuženim dužnosnicima RS (npr. Milorad Dodik, Nenad Stevandić, Radovan Višković).
