Nikada u historiji nije iz Rusije prema Srbiji stigao tako oštar dopis: Usmjeren je samo na jedno

Veliki broj svjetskih medija prenio je saopćenje ruske obavještajne službe SVR (Služba vanjske obavještajne djelatnosti), upućeno Srbiji, odnosno njenom predsjedniku Aleksandru Vučiću. U saopćenju, koje su prenijeli svi ruski državni mediji, kao i srbijansko izdanje portala Sputnjik, Srbija se optužuje za masovan izvoz, prvenstveno municije, u Ukrajinu putem trećih zemalja – članica NATO-a poput Češke, Bugarske i Poljske, ali i preko afričkih država.
Prema navodima SVR-a, svrha tih isporuka je jedino „ubijanje i sakaćenje ruskih vojnika i civilnog stanovništva Rusije“. U saopćenju se dalje pominje „historijsko i bratsko prijateljstvo“, kao i ruska pomoć Srbiji u najtežim trenucima tokom oba svjetska rata.
Na čelu SVR-a nalazi se Sergej Nariškin, jedan od najpouzdanijih ljudi Vladimira Putina i neko ko uživa ogroman respekt kod ruskog predsjednika. Nariškin je poznat i po neslavnoj sceni s Putinom neposredno pred početak invazije na Ukrajinu, kada je pred kamerama pokazao oklijevanje, pa ga je Putin javno ponizio – nakon čega se Nariškin pokajnički složio s njegovim planovima. Zbog toga se vjeruje da je ovako oštro saopćenje sigurno odobreno iz samog Kremlja i da nije riječ o običnoj informativnoj igri, već o ozbiljnoj poruci. Kao i Zapad, Rusija sada pokušava prisiliti Srbiju da konačno izabere stranu.
Vučić i Nariškin se lično poznaju – ruski šef obavještajne službe boravio je u Beogradu prije četiri godine, gdje su razgovarali o saradnji između BIA-e i SVR-a. Vučić je gostovao na RTS-u odmah nakon objave saopćenja, ali su u izvještajima veći fokus dali novom zakonu o medijima nego samim optužbama. Vučić je izjavio da je o optužbama o „sjedenju na dvije stolice“ razgovarao lično s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom – i u prisustvu delegacija, ali i nasamo.
– Formirali smo radnu grupu zajedno s ruskim partnerima kako bismo utvrdili činjenice. Neki navodi nisu tačni. Na primjer, istina je da postoji ugovor s Češkom, ali dozvola nije izdata i nijedna raketa nije isporučena – uvjeravao je predsjednik Srbije. Dodao je kako su napadi na Srbiju učestali jer je „samostalna i nezavisna“.
– Ali još nešto – naše fabrike moraju raditi. U namenskoj industriji zaposleno je direktno oko 24.000 ljudi i zavise od tog sektora. Oružje sada preusmjeravamo na snabdijevanje naše vojske – kazao je Vučić. Napomenuo je i da su ga nekada optuživali da je „ruski špijun“, a sada tvrde da je „promijenio stranu“. – Ne, gospodo, mi radimo samo za Srbiju. Malo je onih koji Srbiju stavljaju ispred svega i svih – zaključio je. Najavio je i osnivanje zajedničkog tijela Srbije i Rusije koje će istražiti optužbe. Međutim, tvrdnje o srbijanskom oružju u Ukrajini poznate su već duže vrijeme – ruski mediji više puta su objavljivali da je na ratištima pronađena municija neosporno srbijanskog porijekla.
O ovoj situaciji tekst je za ukrajinski The Kyiv Post napisao dr. Orhan Dragaš, srbijanski stručnjak za međunarodne odnose, koji često objavljuje u tom mediju. On ističe da nikada u savremenoj historiji iz Rusije nije stigao ovako oštar dopis prema Srbiji. Zaključuje da je riječ o pokušaju destabilizacije zemlje. Dragaš napominje da poruka nije došla kroz standardne propagandne kanale, već direktno iz obavještajne zajednice, što dodatno potvrđuje da dolazi iz samog vrha Kremlja.
Dragaš, koji već ranije tvrdi da Srbija nije ruski igrač na Balkanu, ovim tekstom to dodatno potvrđuje. Smatra da situacija jasno pokazuje kako Beograd nije pod direktnom kontrolom Moskve. Po njegovom mišljenju, ovo bi mogao biti početak šire kampanje – od diskreditacije Srbije, preko moguće unutrašnje destabilizacije, do pokušaja promjene vlasti, s obzirom da značajan dio srbijanskog društva i dalje njeguje proruske stavove.
Zanimljivo je da ovakvo Vučiću naklonjeno mišljenje izlazi upravo u utjecajnom ukrajinskom mediju, što bi moglo signalizirati da je Srbija pod Vučićevim vodstvom ipak odlučila zauzeti stranu. Autor to dodatno potkrepljuje nedavnim potezima: kupovinom francuskih Rafalea, raskidanjem energetskog monopola Rusije kroz sporazume s EU o litiju i obnovljivim izvorima, te spajanjem gasne mreže sa Bugarskom.
Ipak, za konačnu procjenu bit će ključno hoće li se Srbija pridružiti sankcijama protiv Rusije. Ruski analitičari, u odnosu na SVR, nastupaju blaže, uzimajući u obzir nekoliko nedavnih događaja: oštre kritike na Vučićev račun zbog odlaska u Moskvu za Dan pobjede, studentske proteste u zemlji, spor sa Gazpromom oko izlaska iz Naftne industrije Srbije, te stav Srbije prema Miloradu Dodiku, kojeg Moskva vidi kao ključnog čovjeka u regionu, dok Vučić prema njemu, po ruskom mišljenju, pokazuje nedovoljnu podršku.
U svakom slučaju, nakon ovakvog javnog istupa ruske obavještajne službe, Vučićev manevarski prostor postaje sve uži.