Institucije Bosne i Hercegovine u proteklim sedmicama poslale su jasnu poruku – zakon se mora poštovati, a sudske odluke izvršavati. Nakon što je Sud BiH donio presudu, a Centralna izborna komisija oduzela mandat Miloradu Dodiku, politički prostor se dodatno uzburkao. Oni koji su navikli ignorisati zakonske norme našli su se pred zidom iz kojeg se ne može lako izaći.
Reakcije iz inostranstva nisu izostale. Rusija je zatražila sjednicu Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija povodom ovog slučaja, uz podršku Kine. Cilj je bio presudu domaćih sudova prikazati kao političko pitanje, ali ta strategija nije dala rezultate. Istovremeno, političke stranke iz vladajuće koalicije poznate kao Trojka najavile su da će na sastanku sa predstavnicima zemalja Kvinte iznijeti vlastitu verziju događaja i upozoriti na pokušaje destabilizacije države.
Ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković uputio je pismo ne samo članicama Kvinte, već i američkom državnom sekretaru Marcu Rubiju. U njemu je jasno naveo da se Bosna i Hercegovina suočava sa ozbiljnim izazovima, posebno zbog aktivnosti koje, prema njegovim riječima, orkestrira Ruska Federacija preko Milorada Dodika i njegove stranke SNSD. “Podrška separatističkim težnjama SNSD-a ima za cilj potkopavanje ustavnog poretka, rušenje vladavine prava i otežavanje funkcionisanja ključnih državnih institucija, što predstavlja prijetnju stabilnosti zemlje i cijelog Zapadnog Balkana”, naglasio je Konaković.
Politički analitičari ističu da je odgovor na ovakve izazove jednostavan – dosljedna primjena vladavine prava. Podsjećaju da je sam Dodik, polaganjem zakletve nakon objave izbornih rezultata od strane CIK-a, priznao legitimitet te institucije. Dodatno, plaćanjem novčane kazne umjesto služenja jednogodišnje zatvorske kazne, potvrdio je autoritet pravosuđa čije odluke inače osporava.
Pitanje referenduma i osporavanja odluka sudova, prema stručnjacima, nije u nadležnosti izvršne vlasti, a insistiranje na ovim pitanjima može naići na jasnu osudu međunarodne zajednice. Analitičar Davor Gjenero smatra da, ukoliko političke snage u BiH ostanu dosljedne principima vladavine prava, mogu računati na podršku ključnih evropskih i atlantskih partnera, kao i na dodatnu pomoć u stabilizaciji zemlje.
Iz Trojke poručuju da iako je trenutna politička kriza ozbiljna, ona otvara jedinstvenu priliku. Po prvi put, sukob nema etničku, nego isključivo političku dimenziju, što može otvoriti vrata saradnji sa opozicionim partijama u Republici Srpskoj. Takva saradnja, kako navode, mogla bi donijeti značajan napredak – već krajem augusta planiraju usvojiti preostala dva evropska zakona i Plan rasta.
Predrag Kojović, zastupnik Naše stranke, ističe da bi formiranje saveza sa opozicijom iz RS-a moglo jednom zauvijek zaustaviti unutrašnje sukobe i fokus usmjeriti na ubrzanje evropskog puta BiH. “Umjesto trošenja energije na međusobna prepucavanja, snagu treba usmjeriti na ono u čemu se sve strane slažu – napredak prema Evropskoj uniji”, poručuje Kojović.
Gjenero, s druge strane, naglašava da BiH ne treba strahovati od ruskih uplitanja jer je ta zemlja, prema njegovim riječima, odavno izgubila kredibilitet na međunarodnoj sceni. “Podrška Rusije danas više šteti nego koristi, a oni koji se na nju oslanjaju jasno pokazuju da ne dijele vrijednosti demokratskog svijeta”, zaključuje.
Sastanak Trojke i predstavnika Kvinte zakazan je za narednu sedmicu. Iako pojedini učesnici priznaju da mu se pridaje više značaja nego što bi trebalo, ukoliko rezultira dogovorom sa opozicijom i konkretnim reformama, mogao bi predstavljati prekretnicu. Cilj je jasan – do kraja avgusta usvojiti ključne zakone, imenovati glavnog pregovarača i ubrzati put Bosne i Hercegovine prema punopravnom članstvu u Evropskoj uniji.
