Katolički vjernici danas, 15. augusta, slave blagdan Velike Gospe – Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo, jedan od najvažnijih datuma u katoličkom kalendaru. U mnogim državama, poput Hrvatske i Italije, ovaj blagdan je i državni praznik, dok u Bosni i Hercegovini ima duboko ukorijenjenu tradiciju, o čemu svjedoče brojna svetišta, crkve i hodočašća.
Među najpoznatijim hodočasničkim mjestima izdvajaju se Međugorje, Široki Brijeg sa crkvom Uznesenja Blažene Djevice Marije – nacionalnim spomenikom, svetište Gospe Kondžilske u Komušini, kao i najstarije svetište Gospe Olovske u Olovu koje stoljećima okuplja ne samo katolike, već i vjernike drugih konfesija.
U Širokom Brijegu danas je misno slavlje predvodio kardinal Vinko Puljić, nadbiskup u miru, uz poruke mira, zajedništva i duhovne obnove. Na uočnicu blagdana, misu je služio biskup Petar Palić, koji je pozvao vjernike na čuvanje dostojanstva svakog čovjeka. Tokom cijele noći i jutra pristizale su hiljade hodočasnika, a sinoć je održana tradicionalna procesija kroz grad sa kipom širokobriješke Gospe.
Veliki broj vjernika pohodio je i Međugorje, gdje su se molili, pristupali sakramentu ispovijedi i sudjelovali na misnim slavljima. U Komušini kod Teslića, hodočasnici su tradicionalno posjetili zavjetno brdo Kondžilo, a potom se okupili u dvorištu župne crkve, gdje je izložena čudotvorna slika Gospe Kondžilske.
Izvan BiH, najposjećenije okupljanje održava se u Mariji Bistrici u Hrvatskoj, dok su poznata Gospina svetišta i u Sinju, Trsatu, Aljmašu i Voćinu.
Velika Gospa za vjernike predstavlja dan molitve, zahvalnosti i zajedništva, utemeljen na dogmi da je Blažena Djevica Marija, po završetku zemaljskog života, dušom i tijelom uznesena u nebo. Taj nauk proglasio je papa Pio XII. 1950. godine, no tradicija slavljenja ovog blagdana seže stoljećima unazad.
