Treći maj 1992. godine jedan je od presudnih dana u odbrani Sarajeva, ali i cijele BiH. Dan ranije, 2. maja, JNA je stala na stranu agresora i izvršila žestok napad na ključne ustanove u gradu, zgradu Predsjedništva, „Poštu“, „Elektroprivredu“, RTV dom, kao i repetitore koji su se nalazili na Humu.
“Ne pucaj”
Taj 2. maj se pamti i po zarobljavanju prvog predsjednika Predsjedništva RBiH Alije Izetbegovića, nakon povratka s pregovora u Lisabonu, te njegovom sprovođenju u kasarnu u Lukavici. Nakon dramatičnih pregovora članova Predsjedništva BiH Ejupa Ganića i Stjepana Kljujića s generalom JNA Vojislavom Đurđevcem, koji su praćeni i u direktnom TV prijenosu, dogovorena je razmjena koja je obavljena 3. maja u Dobrovoljačkoj ulici.
Međutim, tog dana je, u kasnim poslijepodnevnim satima, prilikom prolaska konvoja kroz Dobrovoljačku ulicu u Sarajevu, došlo do diverzije i napada na kolonu. Uprkos naređenjima generala Jovana Divjaka, koji je s transportera UNPROFOR-a izgovarao čuveno: „Ne pucaj!“, ipak je došlo do borbe, prilikom čega je poginulo šest ljudi iz konvoja.
Svjedoci događaja, kao i sam predsjednik Izetbegović, govorili su kako je Divjak svim silama želio spriječiti bilo kakvu eskalaciju sukoba u Dobrovoljačkoj ulici. Godinama kasnije, taj snimak postao je viralan i legendaran, a Divjak je postao simbol časti i poštene borbe.
Iako vlasti RS danas spominju veći broj, general Milutin Kukanjac koji je razmijenjen u Dobrovoljačkoj ulici, kasnije je tvrdio da je u razmjeni vatre poginulo šest pripadnika bivše JNA. Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju utvrdio je da je kolona JNA bila legitimni vojni cilj, a sudovi u Londonu i Beču ustanovili su da nema dokaza na osnovu kojih bi se moglo utvrditi da je u Dobrovoljačkoj 3. maja data naredba za otvaranje vatre na kolonu JNA, te su oslobodili odgovornosti bivše vojno-političke zvaničnike BiH Ejupa Ganića i Jovana Divjaka.
Oslobađajuća presuda
Također, činjenica je da početkom maja 1992. godine SFRJ zvanično više nije postojala, jer je 27. aprila 1992. proglašena Savezna Republika Jugoslavija. Tako je i u oslobađajućoj presudi Ganiću navedeno da je tih dana vođen međunarodni sukob između snaga pod kontrolom bosanske Vlade i snaga pod kontrolom Savezne Republike Jugoslavije.
Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju utvrdio je da je kolona JNA bila legitimni vojni cilj, a sudovi u Londonu i Beču ustanovili su da nema dokaza na osnovu kojih bi se moglo utvrditi da je u Dobrovoljačkoj 3. maja data naredba za otvaranje.
